Poražavajući podaci prema kojima je Hrvatska u samom europskom vrhu po pretilosti djece novi su alarm koji upućuje na to da promjene u prehrambenim navikama djece nikad nisu bile nužnije.

No, čak i ako ste svjesni ovog problema, možda niste sigurni odakle krenuti i kako od najranije dobi potaknuti dijete da se zdravije hrani. Jer, budimo realni, promjene prehrambenih navika težak su zadatak i za nas odrasle, a kamoli za naše mališane, nerijetko naviknute na obilje nezdravih, i toliko zamamnih, zalogaja u svakodnevnim obrocima.

Pa ipak, sve kreće od nas samih. Odgojni stručnjaci odavno naglašavaju da djeca uče primjerom: ono što im govorimo neće imati gotovo nikakav učinak ako to isto i sami ne provodimo u djelo.

Krenite od sebe - učite dijete primjerom

Stoga je prvi korak aktivno se uključiti u ovaj proces i iskoristiti moć toga da djeca najuspješnije usvajaju nova ponašanja tako da nas - kopiraju. Postoji nekoliko načina kako ovo možete primijeniti, a sve počinje od toga da djetetu hranu prezentirate na zabavan, a ovisno o dobi, i edukativan način.

Za početak, pomaže osvijestiti koje su promjene nužne u aktualnim navikama. Većina će krenuti od smanjenja šećera, koji je jedan do glavnih uzroka pretilosti i razvoja šećerne bolesti, ali i dentalnih problema te oslabljenog imuniteta.

Osim što ima negativan učinak na zdravlje, šećer se itekako odražava na ponašanje djece. Svatko tko ima dijete predškolske dobi, dobro zna da tantrumi, promjene raspoloženja i izljevi bijesa uvijek 'vrebaju u prikrajku', a veće količine slatkiša, posebno prije spavanja, u tome nimalo ne pomažu.

Kako biste pomogli djetetu smanjiti slatkiše, budite dosljedan primjer i, barem dok vas vidi, ni sami nemojte konzumirati velike količine slastica, kao niti poticati stvaranje navika kao što je nagrađivanje čokoladicama ili uzimanje 'nečeg slatkog' nakon svakog obroka.

Isto vrijedi i za grickalice, čiji visok udio masnoća i soli dovodi do sitosti uslijed koje se nerijetko preskaču obroci bez da je vaš mališan unio u svoj organizam išta hranjivo i poticajno za svoj rast i razvoj. Također, na svom primjeru možete djetetu pokazati i da je voda uvijek bolji odabir napitka od zaslađenih sokova, za koje nerijetko previdimo u kojoj mjeri sadrže šećer i brojne druge nezdrave sastojke.

Odličan primjer postavit ćete i time što u zdrave obroke poput variva i jela s kuhanim ili pečenim mesom i povrćem nećete dodavati razne umake i prekomjernu sol, dok će i vaš desert biti osmišljen kao zdjelica voća bez dodanog šećera ili šlaga.

Naravno, ne morate istovremeno unijeti sve promjene u prehranu niti u njihovoj provedbi biti radikalni i 'bez popusta' - krenite od malih koraka kao što je smanjenje slatkiša i barem povremeno kuhanje domaćih obroka bez velikog udjela masti i soli te pripremljenih od svježih i domaćih namirnica kupljenih u pouzdanim trgovinama.

Uključite dijete u pripremu hrane

A upravo je zajednički odlazak u kupovinu i poticanje djeteta da samo bira zdrave namirnice sjajna aktivnost koja potiče razvoj zdravih prehrambenih navika. U tome će vam olakšati odlazak u trgovine poput Lidla, u kojem je naglasak stavljen upravo na široku ponudu svježih, lokalnih i domaćih namirnica.

Osim toga, ovakvim aktivnim pristupom budite znatiželju i kreativnost kod djeteta koje će imati puno više volje i interesa za pripremom i jelom od namirnica koje je samo odabralo i donijelo kući. Pomoći vam može i poticanje djeteta da samo odlučuje što ćete kupiti: ponudite mu izbor od dvije ili tri namirnice za koje smatrate da su odgovarajuće i svom mališanu dajte 'zadnju riječ' - i uživajte u njegovom osjećaju ponosa zbog samostalnog donošenja bitne odluke.

Postepeno uvodite promjene i nove namirnice

U potpunosti izbaciti sokove, slatkiše i grickalice iz prehrane za dijete bi moglo biti - previše. Dapače, takav radikalan potez lako bi mogao u njemu izazvati prkos i nespremnost na daljnju suradnju u promjeni prehrambenih navika.

Umjesto toga, suptilno ubacujete nove namirnice u prehranu. U voćnu salatu možete dodati komadiće avokada ili manga, pržene krumpiriće zamijenite kuhanim povrćem, a za nezdrave male obroke (čips, bomboni, keksi...) alternativu pronađite u orašastim plodovima obogaćenima voćem (poput zdjelice nasjeckanih jabuka s orasima i bademima).

Zajedno pripremite obrok

U svemu će pomoći i zajednička priprema obroka. Ova aktivnost kod djeteta razvija i samopouzdanje, kreativnost i znatiželju, ali i smanjuje mogućnost da posve odbije jelo koje će se kasnije naći na tanjuru. Svi dobro znamo koliko je ponekad teško 'natjerati' dijete da pojede nešto novo, a upravo ovo mnogim se roditeljima pokazalo kao odlično rješenje.

A u to su se uvjerile i odgojiteljice iz DV Cvrčak iz Virovitice, koje su osvojile drugo mjesto na natječaju 'Abeceda zdravog odrastanja - zdrava i osviještena prehrana', i istaknule kako su ista ona djeca koja su prije jela svega nekoliko namirnica, nakon određenog perioda zajedničkog kuhanja u skupini, počela jesti - sve.

'Bilo je zanimljivo pratiti kako im se mijenja mentalni sklop - na kraju su jeli avokado, kupus i sve namirnice koje prije ne bi ni takli', rekla je odgojiteljica Enia Majetić.

Neka hrane postane izvor zadovoljstva - i zabave

Iako je gotovo sigurno da dijete neće uživati u baš svakoj zdravoj namirnici koju mu servirate, zajednička priprema jela - od kupovine do kuhanja - u njemu će probuditi zadovoljstvo i pozitivnu asocijaciju s hranom. A upravo to je ono ključno u uspostavi zdravih prehrambenih navika za cijeli život.

Upravo toga svjesni su i u Lidlu, zbog čega su postali partneri projekta 'Abeceda zdravog odrastanja - zdrava i osviještena prehrana''. Ovaj projekt obuhvatio je preko 2500 djece u 115 odgojnih skupina diljem Hrvatske, koja su od listopada 2024. do kraja veljače 2025. godine sustavno usvajala zdrave prehrambene navike - koje im ostaju za cijeli život.

‘Odaziv na projekt ‘Abeceda zdravog odrastanja’ bio je jako velik i zahvaljujem se svima koji su postali njegovim djelom. Sretni smo što smo u njemu sudjelovali i poticali stvaranje zdravih navika kod djece predškolske dobi, u vrtićima diljem Hrvatske. U Lidlu odavno radimo na poticanju zdravih prehrambenih navika, počevši od toga da djeci ne reklamiramo proizvode koji su definirani kao nezdravi prema naputcima Svjetske zdravstvene organizacije, preko oblikovanja ponude orijentirane na svježe voće, povrće i cjelovite žitarice te BIO proizvode, do preglednosti nutritivne vrijednosti namirnica’, rekla je Lana Jugo, voditeljica održivosti Lidla Hrvatska.

A ovaj hvalevrijedan projekt posebno je nagradio tri vrtićke skupine čija se provedba programa posebno istaknula. Pobjedu je odnio projekt 'Moje je pravo živjeti zdravo', koji su osmislile odgojiteljice Mersiha Plančić i Ivana Jozić iz zagrebačkog DV vrtića Utrina, iz skupine Leptirići.

'Puno djece je izbirljivo u prehrani i u rješenju ovog problema nam je puno pomogao ovaj projekt. Radili smo pokuse s hranom, razne voćne i povrtne salate, kiselili kupus te čak i uključili pčelara', rekle su odgojiteljice i dodale:

'Problem je što se djeci na svakom koraku nudi nezdrava hrana - ona je čak i oblik nagrade, a njeno uskraćivanje je oblik kazne - i tu počinju nezdrave navike.'