Ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za umirovljenike koji su se odlučili za odlazak u prijevremenu mirovinu korak je u krivom smjeru jer izaziva dodatne fiskalne troškove i ohrabruje raniji izlazak s tržišta rada, mišljenja je Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta Zagreb
Ovisno o razdoblju umirovljenja penalizacija se za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu kreće od devet pa i do 20 posto. Trenutačno je u prijevremenoj mirovini 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina i mirovina bi im, kad najavljena promjena zakona stupi na snagu, trebala narasti 55 eura.
vezane vijesti
Nestić kaže da ukidanje penalizacije nije dobro rješenje te predlaže da se umanjenje dodatno poveća na 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, umjesto postojećih 0,2 posto. Tek bi s tim umanjenjem od 18 posto u pet godina prijevremena mirovina prestala biti financijski atraktivnija od odlaska u redovnu starosnu mirovinu sa 65 godina.
Kao ilustraciju ponudio je primjer dviju soba s identičnim primanjima, na razini prosječne plaće, i 40 godina radnog staža. Prva, koja ove godine ode u mirovinu sa 65 godina, dobit će 690 eura mirovine, dok će drugoj za prijevremenu sa 60 godina iznos pasti na 607 eura.
Prijevremeni umirovljenici dugoročno u plusu
Bez obzira na umanjenje, prijevremeni umirovljenik dobit će do 70. godine deset tisuća eura više od osobe koja ode u mirovinu sa 65 godina požive li u skladu s demografskim trendovima. Kada se penalizacija ukine sa 70 godina, ta se razlika povećava na nešto više od 23 tisuće eura u korist prijevremene mirovine do očekivanih 84 godine i tri mjeseca.
Demografske projekcije pokazuju da će od svih osoba u dobi od 60 godina, njih 86,7 posto doživjeti 70 godina. Nestić navodi kako je za 70-godišnju osobu očekivano trajanje života u Hrvatskoj 14,3 godine, prenosi Večernji list.
'Sredstva za financiranje ove promjene mogla bi se iskoristiti za druge mjere koje bi imale povoljnije učinke na motivaciju za rad i bile bi, recimo to tako, poštenije. Na primjer, moguće je povećati stopu dodatka na mirovinu.
Prednost za prvi stup, dodatna nepravda za drugi
To bi utjecalo na povećanje svih mirovina ostvarenih nakon mirovinske reforme 1998., a koje su ionako niže nego mirovine ostvarene prije toga', navodi Nestić i dodaje kako predloženo rješenje pogoduje prvom stupu jer će penalizacija mirovine iz prvog stupa biti manja nego mirovine iz 2. stupa te će razlika u korist prijevremenog umirovljenja kod dvostupnih mirovina biti još i veća.
'Naš rezultat pokazuje da će za isti iznos ušteđevine 2. stupa osoba koja odlazi u mirovinu sa 60 godina dobiti 84,6 posto mirovine osobe koja se umirovljuje sa 65 godina. To je 15,4 posto manje, odnosno to je ekvivalent umanjenju od 0,257 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja.
Takvo je umanjenje veće od onog koje se trenutačno koristi u prvom stupu (0,2%), ali isto tako i nešto manje od onog što smo mi izračunali kao aktuarski neutralno na temelju demografskih projekcija (0,3%)', kaže Nestić.
