Novčana imovina privatnih kućanstava u Njemačkoj nastavila je rasti i u četvrtom kvartalu 2024., dosegnuvši rekordnih 9,05 bilijuna eura, objavila je njemačka središnja banka Bundesbanka. Riječ je o petom uzastopnom kvartalnom porastu, koji je počeo krajem 2023., a veliki dio rasta pripisuje se burzovnim dobicima na dionicama i udjelima u investicijskim fondovima
Prema podacima Bundesbanka, tržišni dobici u posljednjem kvartalu 2024. iznosili su ukupno 57 milijardi eura, od čega 25 milijardi otpada samo na udjele u fondovima, piše DW.
Analiza Bundesbanka pokazuje da od rasta novčane imovine najviše profitiraju najbogatiji građani u Njemačkoj. Siromašnija polovica stanovništva svoj kapital uglavnom drži u depozitima i policama osiguranja, investicijama koje nose niske ili čak negativne prinose. S druge strane, najimućniji slojevi društva zahvaljujući ulaganju u tržišta kapitala ostvaruju znatne zarade, posebno kroz rast vrijednosti dionica.
Bundesbank je u svojoj analizi razlikovala četiri skupine: gornjih jedan posto, sljedećih devet posto, srednjih 40 posto te siromašniju polovicu stanovništva. Zaključak je jasan – što je neto imovina veća, to je i realna zarada viša.
vezane vijesti
Gospodarska nesigurnost utječe na navike štednje
Bundesbank bilježi i trend prebacivanja novca iz dugoročnih depozita u kratkoročne, što se tumači povećanom gospodarskom nesigurnošću i padom kamatnih stopa. Njemačko gospodarstvo suočeno je s izazovima, a predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ne isključuje mogućnost blage recesije u tekućoj godini, što bi značilo treći uzastopni pad BDP-a.
Europska središnja banka je sredinom 2024. počela snižavati ključne kamatne stope, dodatno utječući na ponašanje štediša i investitora.
Imovina vrlo neravnomjerno raspoređena
Najnovija studija Bundesbanka, koja se odnosi na 2023. godinu, potvrđuje duboke nejednakosti u raspodjeli privatne imovine u Njemačkoj. Istraživanje provedeno na uzorku od oko 4.000 ljudi pokazuje da najbogatijih deset posto stanovništva posjeduje gotovo 60 posto ukupne privatne imovine.
Prosječna imovina po kućanstvu u 2023. iznosila je oko 239.000 eura, što je jedanaest posto manje nego 2021. godine. Prema objašnjenju autora studije Tobiasa Schmidta, smanjenje se djelomično pripisuje povećanoj potrošnji nakon pandemije, kada su se građani ponovno počeli trošiti nakon razdoblja nesigurnosti.
Dok imućniji građani svoju imovinu ulažu u nekretnine, poslovne udjele, dionice i fondove – rizičnije oblike ulaganja s potencijalno višim prinosima – siromašniji se oslanjaju prvenstveno na tekuće i štedne račune. Takav raspored imovine čini ih ranjivijima na visoku inflaciju, koja je prošle godine iznosila gotovo šest posto.
Iako 83 posto ispitanih izjavljuje da barem povremeno štedi, mnogima u Njemačkoj štednja jednostavno nije opcija – njihovi prihodi jedva pokrivaju osnovne mjesečne troškove.
Posebno je zabrinjavajuće što se vrijednost imovine siromašnije polovice građana dodatno smanjila, i to za više od 20 posto, istaknuli su iz Bundesbanka.
