O čemu se radi?

Ukratko, američki psiholog Martin Seligman bavio se sljedećim pitanjem: 'Kako to da se neki ljudi uspiju oporaviti od teških i ponekad traumatskih situacija, a drugi ne? Što je to što ih čini otpornima?' Dok je cjelovit odgovor na to pitanje vrlo kompleksan i objedinjuje razna područja, uključujući medicinu i genetiku, onaj dio odgovora zanimljiv nama koji želimo lakše prolaziti kroz svakodnevne stresove i pritiske kaže sljedeće: otpornost (engl. resilience) nije sposobnost izbjeći sve teškoće ili biti netaknut teškim okolnostima. Ono što otpornost jest sposobnost je oporaviti se od izazova i trauma.

Svakodnevno smo preplavljeni vijestima o broju oboljelih i umrlih, cijepljenju i mjerama, obuzeti brigom o bližnjima i budućnosti, inflaciji i o utjecaju koji će sve to imati na posao i život.

Živimo u doba zaista velike neizvjesnosti. I upravo je izgrađivanje otpornosti vrlo konkretan alat koji nam može pomoći.

Kako biste izgradili otpornost, trebali biste se fokusirati na sljedeća četiri faktora.

Odnosi povjerenja i osjećaj pripadnosti

Naša okolina ima ogroman utjecaj na nas – ako privatno i poslovno gradimo odnose pune povjerenja, lakše nam je proći kroz sve nedaće koje nas zadese. Poduzetnici u problemu, članovi korporativnih timova pod velikim pritiskom i pojedinci u teškoćama lakše će proći kroz zahtjevne situacije ako se mogu osloniti na nekoga. Iskreni odnosi, empatija i poticanje komunikacije među članovima tima, kao i stvaranje okruženja u kojem dolazi do druženja koja nisu isključivo povezana s trenutnim poslovnim zaduženjima, čine temelj dobrih timova.

Kao poslovni coach koji radi s mnogim vodećim tvrtkama u Europi mogu primijetiti da se odgovor (otpornost) tima na neku zahtjevnu situaciju mijenja ovisno o tome koliko se kao tim osjećaju povezani i koliki stupanj povjerenja postoji među članovima. Na nedavnom NLP Business Network panelu ugostio sam članicu HGSS-a i planinarku Tatjanu Šavorić, a koja je sama zimi prehodala 1100 kilometara u 45 dana. Znate li što je Tatjana istaknula kao glavni razlog svoje otpornosti na tom putu? Ljude. Ljude koji su joj davali podršku, donijeli joj poneku sitnicu i bili uz nju kada joj je bilo najteže. Gradite odnose, gradite povjerenje i provodite vrijeme s ljudima koji vas emotivno ili intelektualno 'pune'. To je jedan od glavnih motiva zašto sam pokrenuo NLP Business Network – community ljudi koji su prošli kroz moj program osobnog i poslovnog razvoja NLP Business Akademija te poslovne edukacije. U Networku dijelimo probleme, učenja, iskustva, učimo nove poslovne i komunikacijske vještine, dijelimo rješenja i pružamo si podršku – kako ljudsku, tako i poslovnu.

Zdravlje

Zdravlje i otpornost dvije su spojene posude – što je naše psihofizičko zdravlje bolje, to smo otporniji. I obrnuto. Iz vlastitog iskustva znate da vaš organizam drugačije reagira na stres ako vodite brigu o sebi adekvatnom prehranom, tjelovježbom, dobrim snom... i ako to ne radite. Fantastično bi bilo imati na poslu osobu koja će se brinuti za naše psihičko i fizičko zdravlje, ali kako taj luksuz nemaju svi, odgovornost svakog od nas je BRIGA O SEBI, ma kako to naivno zvučalo. I da, uvijek moramo i možemo naći vrijeme za sebe.

Sve (ne)će biti u redu?

Za razliku od široko rasprostranjenog mišljenja 'misli samo pozitivno', ovaj menadžerski alat može nam biti nevjerojatno koristan. Budna svijest o nepredvidljivosti života zapravo nam je vrlo korisna. Npr. projektni tim zamisli da je projekt na kojem rade u budućnosti doživio neuspjeh i analiziraju od tog negativnog kraja prema početku, tražeći odgovor na pitanje: što je moglo poći krivo? Što smo mogli previdjeti? Ovu odličnu vježbu možemo primijeniti na vlastito zdravlje, financijsku situaciju, odnos s bitnim osobama, poslovni projekt itd.

Kroz odgovore na hipotezu i razne scenarije (npr. što ako mi se smanje prihodi) možemo detektirati moguće pogreške i propuste te ispravljanjem svojih postupaka povećati financijsku otpornost.

I zadnje, ali možda i najvažnije:

Svrha i osjećaj postignuća

U organizacijskom smislu osjećaj svrhe u kriznim vremenima ključan je za motivaciju. Podsjetiti se ZAŠTO radimo ono što radimo.

Ne zaboravimo da su timovi upravo gubitak osjećaja svrhe u doba pandemije navodili kao najveći izazov. Svrha ne treba biti spašavanje svijeta, već osvještavanje onoga što nam je važno u životu. Ako radite posao koji smatrate dosadnim i repetitivnim ili pak neki koji je jako zahtjevan i 'nabrijan', a u kojem ne vidite nikakvu svrhu, opet možete naći svrhu u činjenici da na svom radnom mjestu nekom pomažete ili da vam taj posao omogućava plaćanje kredita, financijsku stabilnost, školovanje djece i druge stvari koje su vam važne. Dobro je podsjetiti sebe i druge na to. I naravno, pitati se što možete drugačije kako biste imali veći osjećaj ispunjenosti.

Izgradnja otpornosti nije neka mistična i nedostižna stvar rezervirana samo za nekolicinu izuzetno sposobnih. Proaktivnim pristupom možete svoju otpornost graditi sami, u communityju ljudi koji s vama dijele iste vrijednosti ili individualnim radom sa stručnim osobama. Podsjećam, otpornost je mišić koji možemo vježbati – možda i malo važniji od tricepsa kojem posvećujemo puno pažnje.