Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,5 posto, na 79,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 75,53 dolara.

U četvrtak je podršku cijenama pružila odluka Europske središnje banke o smanjenju kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva eurozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku.

No, već u petak cijene su nafte pale jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kako su se trgovci nadali.

Naime, novi podaci s američkog tržišta rada pokazali su da je u svibnju broj zaposlenih porastao znatno više nego što se očekivalo, što upućuje na to da se rast gospodarstva i potrošnje nastavlja solidnim tempom.

Zbog toga bi mogli ojačati inflacijski pritisci, pa je jasno da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamata dok se rast gospodarstva dodatno ne uspori. A to znači da bi potražnja za naftom iz najvećeg svjetskog potrošača mogla dodatno oslabiti.

Ni iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, ne stižu dobre vijesti. Doduše, izvoz je u svibnju porastao drugi mjesec zaredom, no uvoz nafte je pao, što ukazuje na slabosti potražnje u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.

Trgovce su prošloga tjedna zbunile i poruke Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika da će od rujna skupina zemalja postupno povećavati proizvodnju jer očekuje solidnu potražnju.

Nakon te poruke cijene su se našle pod pritiskom jer trgovci baš i nisu uvjereni u to, pa su krajem tjedna morali intervenirati ruski i saudijski dužnosnici porukom da će OPEC+ biti fleksibilan u provedbi plana o postupnom povećanju proizvodnje, pa čak i da bi tu odluku mogao povući ako zaključi da tržište nije dovoljno snažno.

Unatoč padu tri tjedna zaredom, cijene su nafte od početka godine u plusu. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 4, a na američkom tržištu oko 5,5 posto.