Cijena barela na londonskom tržištu potonula je prošloga tjedna gotovo 12 posto, na 72,97 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 13 posto, na 66,74 dolara.

Kao i financijska tržišta, tržište nafte uzdrmali su prošloga tjedna kolaps dviju američkih banaka - Silicon Valley i Signature – problemi u još nekoliko američkih banaka, kao i drugoj po veličini švicarskoj banci Credit Suisse.

Trgovci se plaše da bi nova bankarska kriza mogla izazvati recesiju, a time i pad potražnje za naftom. Tim više što zbog visoke inflacije središnje banke nastoje oslabiti potrošnju i usporiti rast gospodarstava.

Tako je prošloga tjedna Europska središnja banka povećala ključne kamatne stope za daljnjih 0,50 postotnih bodova, dok bi ovoga tjedna kamate moga povećati i američka središnja banka.

Premda su u drugoj polovici tjedna strahovanja od bankarske krize ponešto splasnula, cijene se nafte nisu oporavile.

„Postojeći fundamenti nisu tako loši kako bi se dalo zaključiti po padu cijena, no u ovakvim turbulencijama nafta ne slovi za sigurno utočište, kao primjerice gotovina i zlato”, objašnjava John Kilduff, partner u tvrtki Again Capital.

Podršku cijenama donekle je prošloga tjedna pružila vijest o sastanku saudijskog ministra za energetiku princa Abdulaziz bin Salmana i potpredsjednika ruske vlade Alexandera Novaka, koji su razgovarali o nastojanjima OPEC+ da sačuva tržišnu ravnotežu i potvrdili da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici do kraja godine smanjivati proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.

Pad cijena pokazuje "kontinuirano krhko stanje tržišta", rekao je Ole Hansen iz Saxo Banka.

Posljednjih mjeseci cijene nafte kretale su se u relativno uskom rasponu, no nakon prošlotjednog oštrog pada, sada su u znatnom minusu, oko 15 posto, u odnosu na početak godine.