Rusija se u ponedjeljak povukla iz sporazuma UN-a koji je osiguravao siguran prolaz za pošiljke žitarica preko Crnog mora. Protekle tri noći Rusija je bombardirala ukrajinske žitne pogone u Odesi i drugim gradovima.

Moskva je također upozorila da će od četvrtka na sve brodove koji idu prema ukrajinskim crnomorskim lukama gledati kao podupiratelje "kijevskog režima".

Glasnogovornik Bijele kuće Adam Hodge sugerirao je da Rusija planira gađati civilne brodove i okriviti Ukrajinu. Rusija je postavila morske mine na prilazima ukrajinskim lukama, rekao je, kao dio koordiniranih ruskih napora da opravdaju napade na civilne brodove.

Kremlj nije odmah odgovorio na te optužbe, no kasnije su poručili da ne planiraju napadati civilne brodove na Crnom moru.

U međuvremenu, u upozorenju sličnom ruskom, Ukrajina je rekla da bi se na brodove koji idu prema Rusiji ili okupiranim lukama na Crnom moru moglo gledati kao da prevoze vojni teret.

Cijene pšenice na europskoj su burzi u srijedu u odnosu na prethodni dan porasle za 8,2 posto, na 253,75 eura po toni, dok je cijena kukuruza porasla za 5,4 posto, piše BBC.

Cijena pšenice u SAD-u porasla je za 8,5 posto, što je najveći dnevni porast od početka ruske invazije Ukrajine u veljači 2022.

Cijene u trgovinama neće odmah porasti kada cijene na tržištu porastu. Ali ako prekid opskrbe dovede do duljeg razdoblja viših cijena, učinak će se osjetiti diljem svijeta u nadolazećim mjesecima.

Oštar porast cijena žitarica nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine doveo je do porasta cijena - ne samo za prehrambene artikle koji se temelje na žitaricama, već i za meso i perad, budući da se životinje također hrane žitaricama.

Zemlje koje najviše ovise o opskrbi Ukrajine vjerojatno će biti najviše pogođene. Libanon je prije rata dobivao gotovo tri četvrtine žitarica iz Ukrajine, dok su Pakistan, Libija i Etiopija također vrlo ovisni.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će se odmah vratiti međunarodnom sporazumu o žitu ako se ispune njegovi zahtjevi. One uključuju ukidanje sankcija na prodaju ruskog žita i gnojiva i ponovno povezivanje ruske poljoprivredne banke s globalnim sustavom plaćanja Swift.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da u napadima namjerno cilja infrastrukturu vezanu uz izvoz žitarica i time dovodi u opasnost zemlje kojima su te žitarice prijeko potrebne.

Ukrajinski ministar poljoprivrede Mikola Solski rekao je da je u napadima uništeno 60.000 tona žitarica i da su oštećeni značajni dijelove infrastrukture za izvoz žitarica.

Crnomorski sporazum o žitu omogućio je UN-ovom Svjetskom programu za hranu (WFP) da otpremi više od 725.000 tona pšenice iz Ukrajine u zemlje koje se suočavaju s akutnom gladi, uključujući Etiopiju, Jemen i Afganistan. Tako je Ukrajina prošle godine više od polovice svog izvoza pšenice dala za Svjetski program za hranu.

Međutim, više od polovice ukupnog zrna isporučenog prema sporazumu bio je kukuruz. Od izvezenih gotovo 33 milijuna tona, najviše je otišlo u Kinu (8 milijuna tona), zatim Španjolsku (6 milijuna tona) i Tursku (3,2 milijuna tona), pokazuju podaci UN-a.

Turska je mljelažito u brašno za WFP. Kukuruz se osim za prehranu ljudi koristi kao biogorivo i stočna hrana.

Nakon što je propao sporazum o žitu, ukrajinske opcije za izvoz žitarica su vrlo ograničene: kapacitet željeznice manji je od količine koju bi trebalo izvesti, a nekoliko zemalja EU-a u istočnoj Europi blokira ukrajinsko žito kako bi zaštitile vlastite poljoprivrednike.

Određeni dio ukrajinskog žita sada bi se mogao otpremiti Dunavom, koristeći rumunjske teritorijalne vode, iako će opet količine vjerojatno biti relativno male.