Dogovor je bio ključan za izvoz hrane iz Ukrajine, velike žitnice, u svijet. Ali Rusija, tvrdeći da je njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva narušen 'skrivenim' zapadnim sankcijama, već je učinkovito ugušila dogovor prije nego što ga je konačno ukinula, piše Politico.

Evo kako je dogovor funkcionirao i što bi se moglo dogoditi sljedeće:

Što je bio dogovor o crnomorskom žitu i kako je funkcionirao?

UN i Turska posredovali su u sporazumu prije godinu dana kako bi se omogućio siguran prolaz ukrajinskog žita kroz Crno more nakon što su isporuke zaustavljene zbog ruske invazije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih morskih luka u veljači 2022.

Prema sporazumu, uspostavljeno je Zajedničko koordinacijsko središte za inspekciju brodova i praćenje njihovog kretanja. Tri ukrajinske luke na crnomorskoj obali bile su obuhvaćene sporazumom - Odesa, Černomorsk i Južni.

Zašto je sporazum bio toliko važan?

U mirnodopsko doba Ukrajina je izvozila dovoljno hrane da prehrani 400 milijuna ljudi. Jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i suncokretovog ulja, zemlja je isporučivala oko 5 milijuna metričkih tona žitarica i uljarica mjesečno kroz svoje crnomorske luke.

Kada je to palo na nulu nakon ruske invazije, ukrajinski poljoprivrednici nisu imali gdje skladištiti ili prodavati ogroman urod. Utjecaj na globalnu sigurnost hrane bio je neposredan: neto uvoznici, poput Egipta i Libije, bili su odsječeni od do dvije trećine svoje opskrbe žitaricama, dok su druge zemlje bile pogođene skokom globalnih cijena hrane kao posljedice reakcije tržišta.

Crnomorska inicijativa za žito ponudila je izlaz. Do prošlog listopada ukrajinski izvoz žitarica i uljarica preko Crnog mora oporavio se na 4,2 milijuna metričkih tona. Ukupno je oko 33 milijuna metričkih tona izvezeno prema sporazumu, održavajući ukrajinske poljoprivrednike na životu i pomažući u snižavanju globalnih cijena hrane.

Zašto se Rusija povukla iz sporazuma?

Unatoč tome, Rusija se povukla iz pakta, tvrdeći da su UN i zapadne zemlje nisu uspjele ispuniti zahtjeve za nastavak sporazuma.

Iako zapadne sankcije predviđaju izuzeća za hranu i gnojiva, Kremlj tvrdi da sankcije usmjerene na ruske pojedince i njihovu državnu poljoprivrednu banku ometaju ruski izvoz, čime krše drugi sporazum dogovoren prošlog srpnja prema kojem su UN obvezao se na olakšavanje tog izvoza tijekom trogodišnjeg razdoblja.

Moskva je u više navrata prijetila da će napustiti sporazum ako se te sankcije ne ukinu i državna poljoprivredna banka ponovno ne primi u međunarodni sustav plaćanja SWIFT.

Ovaj put Kremlj nije blefirao. Moskva je odbacila kompromis kojeg su predložili UN i EU da se osnuje novu jedinicu unutar banke kojoj bi bilo dopušteno obavljati transakcije povezane s trgovinom žitom.

Što se sada događa?

Čak i prije nego što je Rusija konačno napustila sporazum, Crnomorska inicijativa za žito više-manje je stala. Broj isporuka je pao na samo 1,3 milijuna metričkih tona izvezenih u svibnju. Od kraja lipnja nisu registrirana nova plovila u okviru inicijative.

Rusko povlačenje iz sporazuma stoga neće imati isti učinak kao njezina invazija u veljači 2022. Ruska 'de facto zabrana' ukrajinskih isporuka nagovijestila je tržištima unaprijed da bi se moglo dogoditi da napusti sporazum.

Ima li Ukrajina plan B?

Ukrajina je pripremala rezervni plan kako bi isporučila svoje žitarice bez dogovora. To dijelom ovisi o jamstvenom fondu od 500 milijuna dolara za pokrivanje bilo kakvih šteta ili troškova nastalih zbog neisplovljavanja brodova koji plove Crnim morem, a dijelom o otpremi više žitarica putem Dunava. 

Tim se putem prije rata izvozilo nekoliko stotina tisuća tona mjesečno. Tijekom prošle godine to se povećalo na 2 milijuna, a postoji potencijal da se ta brojka udvostruči, tvrde u Ukrajinskom udruženju žitarica.

Dok Ukrajina može nastaviti izvoziti bez crnomorskog sporazuma o žitu, kraj dogovora ipak će imati bolne posljedice. Ukrajinski poljoprivrednici bit će pogođeni. A povećani logistički troškovi znače da će morati prodavati po sniženoj stopi, kažu analitičari.

Hoće li siromašne zemlje gladovati?

Crnomorski dogovor o žitu bio je u središtu višemjesečne propagandne bitke između Moskve i Kijeva oko toga tko s pravom može tvrditi da hrani svijet.

Ruski predsjednik Vladimir Putin utvrdio je prošli tjedan da samo 3 posto ukrajinskog izvoza ide u siromašne zemlje. Brojke koje je prikupila platforma Kpler potpuno proturječe toj tvrdnji.

Ipak, svaki pad globalnih zaliha ili volatilnost na tržištima, koliko god mala, utječe na siromašne zemlje koje imaju nedostatak hrane. 'Sada kada je ovaj dogovor skinut sa stola, još je važnije što hitnije promisliti kako nahraniti svijet', poručili su iz agencije Oxfam, pozivajući na veću potporu malim poljoprivrednicima u zemljama koje se oslanjaju na uvoz hrane.