Tomislav Gračan je član Uprave Zagrebačke burze od 2010. godine. Karijeru je započeo 1998. godine kao vježbenik na Općinskom sudu u Đurđevcu, gdje je nakon položenog pravosudnog ispita nastavio raditi i kao sudski savjetnik. Nakon toga je stjecao radno iskustvo na vodećim pozicijama u nekoliko tvrtki poput Zagrebačke banke, Diokija, HVB Leasinga Croatije, UniCredit leasinga Croatije, Hypo-Leasing Kroatiena, na poslovima vezanim uz pružanje pravne savjetodavne podrške upravama te iz domene organizacijskih i troškovnih restrukturiranja.

S njime smo razgovarali u povodu pete obljetnice uvrštenja dionica Zagrebačke burze na uređeno tržište kojim upravlja sama Burza. Time je je ZSE slijedila primjer razvijenih tržišta, na kojima je takva praksa uobičajena, a čime su postavljeni novi standardi transparentnosti i kriteriji korporativnog upravljanja te dodatno učvršćena pozicija lidera u poslovanju i uslugama tržišta kapitala u široj regiji. Zanimljivo je da je Zagrebačka burza i nakon pet godina jedina burza u srednjoj i jugoistočnoj Europi čije su dionice uvrštene na uređeno tržište.

Je li se uvrštavanje vlastitih dionica isplatilo za ZSE? Što ste time dobili vi kao tvrtka, a što dioničari?

Uvrštenje je zapravo proces, i dioničarima tek predstoji da ostvare povrat u odnosu na početnu cijenu, no i taj je korak pred nama. Ako gledamo uvrštenja velikih kompanija, ne samo na hrvatsko već i na svjetska tržišta, taj povrat na kapital događa se postepeno. Danas smo potpuno drugačija kompanija nego prije 5 godina. Izuzetno smo puno radili na razvoju procesa, usluga i proizvoda, transparentnosti i korporativnog upravljanja, kao i svim drugim elementima koji daju dodanu vrijednost poslovanju te mogu reći da smo stvorili jednu firmu koja je danas snažna grupa u regiji i relevantan igrač. Svemu tome doprinijela su dva koraka, prvi se odnosi na preuzimanje Ljubljanske burze krajem 2015. godine, a zatim i s time povezano uvrštenje dionica Burze na Burzu. Taj je proces za nas kao kompaniju bio veliki iskorak od osobitog značaja.

To znači da ste se našli u situaciji da sami slijedite pravila koja namećete drugima koji su pod istim uvjetima listani?

Bez sumnje dobili smo novo i važno iskustvo. Kao kompanija uvrštena na burzi sada imamo izdavan uvid u to što svaki izdavatelj mora činiti i koje procese prolazi. Primjerice, svake godine za izdavatelje na Burzi dolaze neka nova pravila. Znamo da je Europska unija vrlo kompleksan sustav i da iz godine u godinu nameće kompanijama na Burzi, ali i financijskim institucijama općenito novu regulativu te i mi sada kao izdavatelj prolazimo kroz taj proces adaptacije. S druge strane, našim smo uvrštenjem dali primjer kako jedna mala kompanija sa samo 24 zaposlenika i relativno malim kapitalom može funkcionirati kao uvršteno društvo i vjerujemo da pružamo kvalitetan primjer transparentnosti, komunikacije s ulagateljima i ispunjavanja svih zahtjeva tržišta kapitala. Dakle, postigli smo ciljeve koje smo sebi zadali.

Od 2016. godine vi ste započeli i realizirali više važnih projekata, od SeeLinka, Progressa, Funderbeama, novih kotacija, novih indeksa, kako je to utjecalo na Burzu?

Kada je kompanija uvrštena na Burzu, tada je kontinuirano pod lupom javnosti i upravo zbog toga pokušava se neprestano poboljšavati i učiniti i više nego što je moguće, a to je i naš cilj. Trudimo se pokazati kako neovisno o veličini naše kompanije možemo postići uistinu mnogo kada je riječ o uslugama tržišta kapitala i stoga smo od trenutka uvrštenja značajno proširili svoje aktivnosti i djelatnosti, povećali smo prihode, poslujemo pozitivno i namjeravamo tako nastaviti u budućnosti. Uz to, želimo biti mjesto prikupljanja kapitala za kompanije u svim fazama razvoja: za startupe imamo Funderbeam SEE, kompaniju u kojoj smo suvlasnici s partnerima iz Estonije i putem koje smo već odradili velik broj uspješnih kampanja koje su mladim kompanijama omogućile pristup kapitalu za rast, a Progress tržište namijenjeno je malim i srednjim poduzećima i jedno je od prvih EU registriranih tržišta te vrste. Sve su to koraci koji vode do uređenog tržišta, čime smo kreirali jedan sustav kojem je cilj zadržati kompanije u Hrvatskoj te doprinijeti njihovom razvoju, a time i ekonomiji u cjelini. Ovakvim konceptom pružamo jedinstven primjer u regiji pa i šire.

Zapravo imate mnogo diverzificiranih izvora prihoda za nekoga tko je ustvari Burza dionica. Od naplate trgovinskih troškova, odnosno transakcija, pa do cijelog niza edukacija koje provodite tijekom cijele godine, kako dioničari na to gledaju?

Kad smo predsjednica Uprave Ivana Gažić i ja došli na Burzu 2010. godine nakon velike ekonomske krize 2008. prepoznali smo da Burza naše veličine i u regiji u kojoj djelujemo ne može funkcionirati ako će joj jedina i ključna djelatnost biti upravljanje uređenim tržištem. To nesumnjivo jest primarna i osnovna djelatnost svake burze, ali tad smo shvatili kako moramo razviti niz novih izvora prihoda, odnosno nekih novih aktivnosti da bismo bili profitabilni. Srećom, znali smo da imamo dobar tim unutar naše kompanije, unatoč tome što su ga sačinjavala samo 24 zaposlenika, i maksimalno smo iskoristili sve resurse koji su nam bili dostupni kako bismo razvili niz novih usluga i sustava koji nam mogu donijeti nove prihode. Pokazalo se da je to dobar put koji je pozitivno utjecao i na našu profitabilnost.

Koliko je to više posla?

Regulatorni okvir tržišta kapitala sve je kompleksniji i stroži nego je bio primjerice 2010. Pred svim dionicima tržišta, uključujući izdavatelje, članove i samu burzu daleko su veće obveze nego nekada te time i naša osnovna uloga i poslovanje postaju kompleksniji i zahtjevniji. Niz novih djelatnosti i servisa koje smo razvili također zahtijevaju određene ljudske i vremenske resurse, to je neizbježno, ali uz dobru organizaciju poslovanja svakako je izvedivo.

Možemo reći da smo na neki način danas najkompleksnija burza u regiji s obzirom na djelatnosti koje obavljamo, i to uspoređujući se s burzama daleko većim od naše, kao što su burze u Beču i Budimpešti. Sve što možemo prenosimo i na Ljubljansku burzu, i obrnuto, razmjenjujemo one usluge i servise u kojima svatko od nas ima određenu ekspertizu, što je još jedan od mehanizama maksimiziranja pozitivnih učinaka na poslovanje unutar grupe. Zajedničko djelovanje čini nas jačim i kvalitetnijim, a niz djelatnosti povezanih s Funderbeamom i naša suradnja koja traje već pet godina daje jednu novu dimenziju na hrvatskom tržištu i u regiji financiranjem startup kompanija. Suradnja s partnerima u regiji također je vrlo važna. Primjerice, manjinski smo dioničar i partner Makedonske burze i nastojimo osigurati transfer znanja i ekspertize kako bismo dali doprinos razvoju makedonskog tržišta, koje se tek priprema za ulazak u Europsku uniju i u europski pravni okvir i naravno da im u tome možemo uvelike pomoći. Isto tako, želimo ući u euro zonu u čemu nam može pomoći slovensko iskustvo, tu nam pomažu kolege s Ljubljanske burze koji su taj korak odradili prije više od desetljeća.

Što se očekuje do kraja godine na Burzi i što vi do kraja godine planirate dovršiti i realizirati?

Uz brojne tehničke projekte koji omogućuju učinkovitije funkcioniranje samog tržišta, kao što je primjerice ažuriranje trgovinskog sustava, daljnji rad na internim i eksternim servisima i uslugama i sl., ove godine poprilično smo fokusirani na Funderbeam SEE te planiramo realizirati nekoliko kampanja usmjerenih financiranju startup kompanija. Imali smo nekoliko jako dobrih kontakata s mladim kompanijama u potrazi za kapitalom.

Koje su industrije u pitanju i koji su ciljani iznosi?

Riječ je uglavnom o tehnološkim kompanijama, zatim o prehrambenoj industriji koja je zainteresirana za prikupljanje kapitala putem Funderbeama i vjerujem da će se to kroz nekoliko kampanja konkretizirati do kraja godine. Veselimo se i skorom uvrštenju Spana.

Hoće li to biti događaj godine na Burzi?

Rekao bih da hoće. Radi se o prvoj IT kompaniji nakon Ericssona koju uvrštavamo na Burzu a koja je privatna kompanija sa solidnim brojem dioničara i jako se veselimo tome. Uvrštenje Spana znači i najavu nekih budućih uvrštenja u privatnom sektoru, što čitava investicijska zajednica s nestrpljenjem iščekuje. Kapitala ima, ali nedostaje kvalitetnih investicijskih priča koje bi taj kapital mobilizirale, ali vjerujemo da ovime započinje jedno novo poglavlje hrvatskog tržišta.

Jeste li trenutno u procesu pregovora s drugim tvrtkama?

Interes postoji, kao i kontakti. Mi smo otvoreni i sami prilazimo kompanijama koje imaju potencijala da budu uvrštene na uređeno tržište, ali to je proces. Pripremanje same kompanije za uvrštenje, izrada dokumentacije, odobrenje regulatora i druge povezane aktivnosti traže određenu pripremu. Sama priprema na Funderbeamu traje od 3 do 6 mjeseci, provođenje traje više od 6 mjeseci, a ulazak na uređeno tržište nekada traje više od godinu dana. No, kad se jednom odluka donese, onda se čini sve da se to i realizira. Dakle, interes kod privatnih kompanija postoji, a mirovinski fondovi su još uvijek značajan faktor na tržištu, koji nam svake godine donese nekoliko novih uvrštenja, što nas čini veoma pozitivnima u tom pogledu.