To je Ćorić odgovorio na pitanje novinara tijekom skupa na kojemu je potpisan Sporazum o zajedničkoj suradnji u području energetske obnove objekata između Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Na pitanje novinara o transformaciji rafinerijskog poslovanja u sisačkoj rafineriji, Ćorić je kazao da će "radnici u Sisku, njih oko 800, imati perspektivu ostanka u Ini, odnosno u Ini kao kompaniji u jednom od biznisa koji će se razvijati u okviru Siska".

"Ina će ići i s programom zbrinjavanja onih radnika koji su blizu mirovine tako da ono na čemu smo inzistirali čitav niz mjeseci jeste prije svega zadržavanje zaposlenosti", kazao je ministar, naglasivši da je rafinerjski biznis u Ini ,iz perspektive Vlade, kao dioničara u Ini, vrlo bitan segment poslovanja te kompanije.

"Mi inzistiramo na Ini kao vertikalno integriranoj kompaniji, u tom kontekstu pozdravljamo ulaganje, odnosno nužnu modernizaciju rafinerije u Rijeci, u iznosu od 4 milijarde kuna", kazao je Ćorić.

Na pitanje od kuda je došlo do naglog zaokreta, budući da se još do prije samo nekoliko tjedana govorilo da su Hrvatskoj potrebne obje rafinerije, Ćorić je kazao da on nikada nije izjavio da Hrvatskoj trebaju obje rafinerije.

Dodao je kako u ovom trenutku rafinerija u Sisku posluje na 35 posto svojih kapaciteta, a rafinerija u Rijeci na 75 posto.

Ćorić smatra da je Hrvatskoj prioritet snažna Ina, kao i da se poslovanje u Ini mora maksimalno unaprijediti, što po njemu prije svega podrazumijeva razvoj rafinerijskog biznisa. Smatra da će upravo ulaganje u postrojenje 'delayed coker' na području Rijeke to donijeti.

"To se čeka godinama, to je u planu poslovnih aktivnosti za 2019. godinu", istaknuo je.

Na pitanje je li točno da će ostati tek stotinjak radnika u tom novom industrijskom centru nakon transformacije, ministar je odgovorio da će ostati oko 50 posto radnika koji se planiraju u novim djelatnostima, dakle oko 350 do 400 osoba.

"Dijelovi proizvodnje odnosno neke druge prateće aktivnosti ići će prema Sisku, odnosno povećat će se u Sisku", zaključio je.

Ina je u srijedu izvijestila o poslovnom planu za 2019. godinu, u sklopu kojeg planira početak provedbe programa kojim bi prerada sirove nafte bila koncentrirana u rafineriji u Rijeci, dok bi u Rafineriji u Sisku bio industrijski centar s drugim djelatnostima.

U Ini tako napominju da je djelatnost rafinerija i marketinga dosad u prosjeku proizvodila milijardu kuna gubitka godišnje te se najavljuje pokretanje novog programa "INA R&M Novi smjer 2023."

Program podrazumijeva koncentraciju aktivnosti prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i u sklopu toga konverziju Rafinerije Sisak u industrijski centar, kao i provedbu ostalih projekata transformacije poslovanja Rafinerija i marketinga u skladu sa strateškim smjernicama.

Kako su između ostalog naveli, industrijska lokacija u Sisku ostati će "vrijedan dio Ininog poslovanja te će kompanija tamo nastaviti s poslovnim aktivnostima i zadržati položaj vodećeg poslodavca i ulagača".

Za to je, napominju, potrebna promjena iz prerade sirove nafte koja donosi gubitke, u održive alternativne industrijske djelatnosti. Alternative bi, kako se navodi, uključivale razvoj projekata rafinerije bio-komponenti i petrokemijskih proizvoda uvjetovane profitabilnim poslovnim modelom i pozitivnim razvojem regulatornog okruženja u Europskoj Uniji i Hrvatskoj.

Također, uključivale bi i moderno logističko središte, proizvodnju bitumena, obnovljivih izvora energije, proizvodnju maziva te druge održive i ekonomski isplative djelatnosti.

Također, kažu da bi zahvaljujući ulaganju u projekt postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem za naftni koks te veću ukupnu složenost, Rafinerija nafte Rijeka postala vrhunska europska rafinerija.

"Ukupna ulaganja iznose preko četiri milijarde kuna, što predstavlja najveći pojedinačni investicijski projekt u povijesti kompanije. Konačna odluka o investiciji u projekt DCU planirana je za 2019. godinu, pod uvjetom da budu zadovoljeni svi preduvjeti kojima će se osigurati povrat investicije, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.", poručili su iz Ine.