U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Ine održana je konferencija o potencijalu proizvodnje električne energije iz odobalnih vjetroelektrana na Jadranu. Na konferenciji je naglašeno kako su odobalne (pučinske) vjetroelektrane važan element europske strategije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova, priopćili su organizatori konferencije
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve za razvoj plave energije (energija iz obnovljivih izvora na moru), s planom povećanja kapaciteta energije vjetra na moru na 60 GW do 2030. i 300 GW do 2050. godine. Razvoj pučinskih vjetroelektrana u Hrvatskoj tek je u začetku, ali kako ističu iz Ine, značajna inicijativa koja može potaknuti napredak je i njihova realizacija projekta mjerenja potencijala vjetra, prvog takvog poduhvata u hrvatskom dijelu Jadrana.
Održana konferencija za cilj je imala okupiti sve dionike kako bi se otvoreno razgovaralo o prilikama, ali i brojnim izazovima kada je u pitanju izgradnja pučinskih vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj. Okupljene sudionike u ime Ine, pozdravio je Hrvoje Šimović, član Uprave Ine.
vezane vijesti
'Poslodavci prepoznaju zelenu tranziciju kao priliku i kao odgovornost. Odobalne vjetroelektrane nisu samo energetika – one su prilika za razvoj domaće industrije, brodogradnje, novih tehnologija, istraživanja i zapošljavanja. Za to nam je potrebna brza, ali promišljena akcija – koordinacija između svih dionika, uključujući industriju, ministarstva, lokalnu samoupravu i međunarodne partnere. Upravo je ova konferencija dokaz da smo na dobrom putu', izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
'INA, kao lider u energetskom sektoru, svjesna je globalnih promjena i potrebe za diversifikacijom izvora energije. Adria Wind projekt spoj je našeg dugogodišnjeg iskustva u naftnoj i plinskoj industriji te inovativnih tehnologija obnovljivih izvora energije. Projekt gradnje odobalnih vjetroelektrana pokazao je potencijal i vjerujemo da bi uz povoljno regulatorno okruženje mogao postati zanimljiva investicijska prilika i korak naprijed na putu prema zelenoj tranziciji', izjavio je Hrvoje Glavaš, direktor Industrijskih servisa u Ini.
INA je 2022. godine započela mjerenja potencijala vjetra na svojim plinskim platformama u sjevernom Jadranu te je uz potporu europskog programa CEF pokrenula izradu studija izvodljivosti za projekt odobalnog vjetroparka snage 300 MW na području između Pule i Ravene.
Studija procjenjuje mogućnost instaliranja vjetroelektrana kapaciteta od gotovo 2,7 GW. Provođenje studija se nastavlja u ovoj godini, na temelju čega će se kasnije donositi poslovne odluke. Istovremeno, Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) rade na smjernicama za razvoj pučinskih vjetroelektrana na sjevernom Jadranu.
INA ima već ima iskustvo u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora: izgradila je dvije solarne elektrane na lokacija u Molvama i Sisku godišnjeg kapaciteta proizvodnje do 16.000 MWh električne energije. Krajem ožujka započela s izradom prve geotermalne bušotine pokraj Đurđevca. Pokrenuti su projekti izgradnje postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka i biometana u Sisku te planira instalaciju novih sunčanih elektrana.
Kako kažu organizatori konferecije, projekt Adria Wind iznimno je kompleksan, a na konferenciji je naglašena nužnost šire suradnje industrije, državnih institucija i investitora kako bi se omogućio ubrzani razvoj projekata obnovljivih izvora energije na moru.
Predstavnici Ministarstva gospodarstva poručili su da se radi na uspostavi regulatornog okvira za razvoj pučinskih vjetroelektrana, što predstavlja ključni preduvjet za daljnji razvoj i privlačenje investicija.
