Samo četiri županije i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska i Zagrebačka mogle bi opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja, pokazala je analiza Instituta za javne financije
Cilj studije bilo je utvrditi neto fiskalni položaj županija odnosno razliku između ukupnih prihoda i rashoda.
Od 21 županije (20 županija i Grad Zagreb), samo četiri bilježe pozitivnu neto fiskalnu poziciju.
Najbolju prosječnu godišnju poziciju bilježi Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna), Istarska (795 mil. kuna), Primorsko-goranska (731 mil. kuna) i Zagrebačka županija (134 mil. kuna).
Ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije od čega najslabiju (negativnu) imaju Vukovarsko-srijemska (1,69 mlrd. kuna godišnjeg manjka) i Osječko-baranjska županija (1,67 mlrd. kuna).
Kad se te brojke raspodjele po broju stanovnika situacija se tek djelomice mijenja.
I dalje najbolju neto fiskalnu poziciju drži Grad Zagreb – svaki Zagrepčanin u centralnu državnu blagajnu u prosjeku uplati 17,2 tisuće kuna više nego što se iz nje potroši. Na drugom se mjestu nalazi Istarska županija koja bilježi prosječan višak od 3,8 tisuća kuna po stanovniku. Slijedi Primorsko-goranska županija s viškom od 2,5 tisuća kuna po stanovniku.
Najslabiju neto fiskalnu poziciju ima Ličko-senjska županija s manjkom od čak 13,2 tisuća kuna po stanovniku županije.
Autori na kraju analize zaključuju kako ovakav regionalni ustroj Hrvatske u kojemu se na području velike većine županija troši više od uplata nije dugoročno održiv.
