Nakon što je objavljena informacija da Ministarstvo financija na čelu sa Zdravkom Marićem kreće u 'obračun s paušalcima' društvene mreže su eksplodirale: Ljudi koji su se zaposlili kao paušalci uznemirili su se i osjetili prozvanima jer se u medijima stvorila slika da su oni lopovi koji varaju državu plaćajući manje doprinosa i poreza nego što bi zaista trebali. No Ministarstvo uopće ne kreće ni u kakav masovni obračun s paušalcima, već s pojedinim poslodavcima i obrtnicima koji zloporabe postojeće stanje
Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza nalazi ih se oko 45 tisuća. Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta, piše Večernji list.
Ministarstvo i Vlada smatraju problematičnom praksu da se poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i raznih drugih profesija poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa. Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta.
vezane vijesti
Drugim riječima, paušalcima se ne bi trebalo ništa mijenjati, već Ministarstvo planira 'nagaziti' tvrtke koje zapošljavaju ljude na paušal, umjesto da im ponude pravi radni odnos sa svim pravima i obvezama što im pripadaju.
Vesna Varšava, vlasnica računovodstvene tvrtke Solventa i članica udruge Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske, za tportal je pojasnila kako se paušalcima ovim krugom porezne reforme zapravo ništa neće dogoditi, odnosno dramatično promijeniti.
'Izmjenama zakona želi se jasno naglasiti ono što je i dosad propisano, a to je razjašnjenje toga što je to prividan pravni posao. Radi se o tome da paušalci koji obavljaju usluge nekom klijentu ne mogu raditi u njegovu prostoru, na njegovoj opremi i u određeno radno vrijeme, tj. imati sve karakteristike radnog odnosa - to je klasičan nesamostalni rad i to nije legalno', rekla je Varšava i pojasnila:
'Kao udruga smo tražili od Porezne uprave da se daju smjernice i uvedu liste indikatora, na kojima bi se jasno navele razlike između samostalnog i nesamostalnog rada. U Zakonu o radu obilježje nesamostalnog rada nigdje nije točno definirano. Lista indikatora nužno je potrebna i mi ćemo inzistirati na njoj jer je imaju sve razvijene zemlje.'
Vesna Varšava napominje da će, ako status paušalaca ostane kakav jest, sve ovisiti o volji inspektora na terenu, a poslodavci koji zapošljavaju paušalne obrtnike moraju paziti da se ne radi o nesamostalnom radu. Taj je problem najizraženiji u IT sektoru, u kojem pojedini programeri traže da ih se otpusti i zaposli na paušal.
'Danas to može proći jer je manjak radne snage jako izražen', ističe naša sugovornica.
