Otkako je Vlada u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, njihov se broj utrostručio. U Hrvatskoj je registrirano oko 80 tisuća obrta, a u sustavu paušalnog plaćanja poreza ih je oko 45 tisuća. Godine 2014. imali smo oko 15 tisuća paušalnih obrta, piše Večernji list.

Mnogi su stoga dali otkaze na poslu ili zatvorili obične obrte i trgovačka društva da bi postali obrtnici paušalisti čija su davanja prema državi minimalna i iznose od 1500 do 5400 kuna poreza na dohodak godišnje, uz 1233 kune mjesečnih doprinosa.

Zakonodavac problematičnom smatra praksu da se poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak sada prebacuju na paušalne obrte. Mladim ljudima koji se zapošljavaju kao diplomirani ekonomisti, informatičari, marketingaši i razne druge profesije poslodavci također nude posao uz uvjet da se on realizira preko paušalnog obrta, a ne klasičnog radnog odnosa. Druga je opcija posao za minimalac u tvrtki, a razlika preko paušalnog obrta.

Ministarstvo financija kreće u izmjenu Općeg poreznog zakona da tome stane na kraj pa će se i takvo prikriveno zapošljavanje oporezivati kao radni odnos. Kako će inspektori provjeravati prirodu poslovnog odnosa između obrtnika paušalista i tvrtke, drugo je pitanje.