Prosječna mirovina u Hrvatskoj, bez onih koji primaju mirovinu u inozemstvu, iznosi oko 625 eura, što je tek 45,9 posto prosječne plaće.

Stoga ne čudi da su umirovljenici nezadovoljni visinom svojih mirovina, jer one nisu dovoljne za podmirivanje osnovnih životnih troškova. No, doprinosi koje radnici izdvajaju za mirovine nisu mali. Njima se, podsjetimo, financiraju sadašnje mirovine.

U prvi stup, odnosno državni sustav međugeneracijske solidarnosti zaposleni uplaćuju 15 posto doprinosa. Na prosječnu neto plaću od 1366 eura, to iznosi 300,49 eura mjesečno, izračunali su na portalu Mirovina.hr. U drugi stup, odnosno sustav obvezne individualne kapitalizirane štednje, mjesečno odlazi 100,16 eura. Na godišnjoj razini tako zaposleni s prosječnom plaćom u prvi stup izdvajaju 3605,88 eura, a u drugi 1201,92 eura.

Isplativije ulaganje u fondove

Uz hipotetsku pretpostavku da će trenutna prosječna plaća, kao i uplaćeni doprinosi, tijekom cijelog radnog vijeka, a to je 40 godina, ostati jednaki, prosječni bi radnik u prvi stup uplatio 144.235,20 eura, a u drugi 48.076,80 eura. To znači da bi izdvojio ukupno 192.312 eura za mirovinu. 

No, da je taj isti zaposlenik uplaćivao tijekom 40 godina istu svotu novca u neki fond s pretpostavljenim prosječnim godišnjim prinosom od pet posto, zaradio bi čak 593.000 eura. No, s uplaćenih nešto više od 48.000 eura, moći će računati samo na 148.000 eura iz mirovinskih fondova, pod uvjetom da prosječni prinos cijelo vrijeme bude oko pet posto. 

S obzirom na to da država za isplate mirovina iz prvog stupa, povrh uplaćenih doprinosa dodaje još 40 posto ukupne potrebne svote iz prikupljenih poreza, Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova (UMFO) još je ranije predlagala da se kroz sljedećih 20 godina postupno smanjuju uplate u prvi, a povećavaju uplate u drugi stup. No, zasad se u omjer doprinosa za dva mirovinska sustava nije diralo još od uvođenja drugog stupa 2002. godine.