Proteklih 24 sata jedno je od najturbulentnijih razdoblja u povijesti ekonomije. Nakon što je Europska unija najavila odgovor na recipročne carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, burzovni su indeksi naglo pali. Bio je to samo nastavak višednevnog, gotovo pa slobodnog pada na burzama, koji je uzrokovao čak i smanjenje cijena zlata, koje se inače smatra sigurnom investicijom čak i u kriznim vremenima.

S druge strane, brojne američke tvrtke za vrijeme Trumpove vladavine izgubile su značajan dio svoje vrijednosti. Od Nove godine je dionica Tesle pala za 40 posto, Nvidije za gotovo 30 posto, a cijeli je niz onih koji su izgubili četvrtinu ili petinu svoje vrijednosti u samo tri mjeseca. Mahom je riječ o tehnološkim kompanijama koje svoje poslovanje baziraju na uvozu proizvodnih komponenti ili proizvodnji roba u inozemstvu.

No, ono što je uslijedilo bilo je teško očekivati. Donald Trump na tri je mjeseca odgodio primjenu recipročnih carina na uvoznu robu, koje za većinu svijeta iznose od 10 do 50 posto, te tako izazvao lančanu reakciju, ali s druge strane. Burzovni indeksi Wall Streeta skočili su najviše u proteklih 17 godina, a europske burze nadoknadile su gubitke od prethodnog dana.

Ali, to nije sve. Europska je unija odlučila odgoditi primjenu svoje 'bazuke', potičući i druge koji su namjeravali na taj način 'disciplinirati' Trumpa da učine isto. 'Dok dovršavamo usvajanje protumjera EU-a koje su dobile snažnu potporu država članica, stavit ćemo ih na čekanje na 90 dana. Želimo dati šansu pregovorima. Ako pregovori ne budu zadovoljavajući, naše će protumjere stupiti na snagu', poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Time je unijela dodatni dašak optimizma na burze diljem svijeta. Ipak, kretanje ekonomskih emocija od teškog pesimizma do jakog optimizma nije neuobičajeno, ali je poprilično ekstremno na kratki rok, pogotovo 24 sata.

'Protu biznis' politika

Brojni analitičari, stručnjaci i profesori ekonomije zbunjeni su prethodnim zbivanjima te često daju različite ocjene cjelokupne situacije s carinama. S te pozicije je nastupio i profesor političke ekonomije Luka Brkić, ističući u razgovoru za tportal da će iznijeti svoje mišljenje, iako nužno ne mora biti u pravu.

'To nije ništa novo, u društvenim znanostima traženje konsenzusa nije jednostavno. Po mom uvjerenju je vrlo teško naći bilo kakvu racionalnu podlogu u njegovom načinu, u donošenju tih carina, rješavanja problema američkog gospodarstva, proizvodnje i svega već navedenog. To je sve pogrešno. Ovaj odmak, 'luđačko igranje' s tim carinama, danas ovako, sutra onako, gdje ne znate na koju će se nogu čovjek ustati i kolike će carine sutra biti, politika je slamanja protivnika kako bi izborio što bolju pregovaračku poziciju, pretpostavljam, svjestan da se ne može baš tako igrati s cijelim svijetom', ustvrdio je Brkić.

Tako su reagirale i burze na sve njegove, ali i poteze drugih strana. Burzovni indeksi, cijene dionica, ali i roba kojima se trguje skaču iz crvenog u zeleno i obratno gotovo iz dana u dan. No, s obzirom na Trumpovu nepredvidljivost, pitanje je zašto su burzovni špekulanti reagirali, kako je on sam ocijenio, panično? Je li moguće i da je to bila taktika kojom bi se primirilo Trumpa, upitali smo Brkića.

'Moguće je to tako interpretirati, iako nisam sklon vjerovati da je ta taktika u pitanju. Burze su pokazale ono što neki tvrde, da to tako ne može, da je to 'protu biznis', a ne 'pro biznis' politika, da se ne može carinama riješiti problem deficita, smanjenja poreza i ostaloga što je najavljivao. Ono što se na burzama događa nije vrijedno nikakvog komentara. Burze su takve, reagiraju i u pozitivnom i u negativnom smislu, jer su to sve špekulacije. To je nešto što se naziva financijalizacijom, odnosno dematerijalizacijom priče i onda se ishitreno reagira. Na godišnjoj razini ćemo vidjeti što je na kraju bilo', ustvrdio je profesor ekonomije.

Nije se odrekao svega

Znakovito je kako je Trump odlučio popustiti s carinama tek kad je reagirala EU. Naime, nije mario za kanadske protucarine na uvoz američkih energenata, kao niti na kineski 'recipročni' odgovor. No, čini se da ga je posebno 'zaboljelo' kad je najveći američki vanjskotrgovinski i politički partner reagirao carinama, koje su se od 15. travnja trebale odnositi na uvoz aluminija i čelika iz SAD-a, inače stvari čiji je uvoz Trump najprije 'ocarinio'.

'Američka administracija zna sve relacije prema Europi. Nema tu tajni. Mi se svi previše ponašamo kao da se pojavio neki nepoznati virus, pa ga ne možemo uhvatiti ni za glavu, ni za rep. To su sve poznate taktike i politike ili 'ludosti'. Američka strana mora osluškivati kakve će mjere Europa poduzeti, što će učiniti i hoće li i kako odgovoriti. Nije bilo teško pretpostaviti da će Europa odgovoriti. Kalkulacije da Europa neće odgovoriti i da će sjediti skrštenih ruku, nisu izgledno, ali su moguće', poručio je Brkić.

No, Trumpova odgoda primjene recipročnih carina se ne odnosi na ranije uvedene carine Kanadi i Meksiku te sektorske carine na uvoz automobila, aluminija i čelika. Brkić smatra da je logično da se američki predsjednik ne odriče svega odjednom, kao i da će tražiti način da nakon 90 dana nastavi po svome.

'Logično je da ne smije od svega odustati. Sva ta najava, ofenziva i teška artiljerija koja je išla verbalno i kvantitativno, u smislu carinskih stopa je definicija trgovinskog rata. Duboko uvjerenje da se na taj način redizajnirati svjetski poredak i ekonomija, da se može izvršiti dekonstrukcija postojećih institucionalnih aranžmana i stvarati neke nove institucije u kojima će se Amerika ponašati na određeni način, može se realizirati na ovaj način - carinama, starim, tupim i glupim oružjem. To može biti uvjerenje savjetnika.

Povratna reakcija je takva da se morao malo povući, ali se nije mogao povući iz svega. On nije ni od ovoga odustao. Ta priča - carina na carinu, kako ja tebi, tako ti meni - negdje mora stati. Mogu razumjeti nekakvo povlačenje ili redukciju takve politike, ali da je sve maknuo, onda bismo se pitali je li stvarno moguće ići do te mjere da bismo se vratili na nešto drugo. To nije mogao napraviti, niti da će to ikad napraviti. Do te granice ludila, da se s takvim carinama tuče protiv cijelog svijeta, ne može ići. To ne može ni Amerika napraviti', smatra Brkić.

'Pik' je i dalje na Kini

Trump se nije odrekao niti carina svom starom neprijatelju - Kini. Nakon sektorskih carina, odlučio je da će plaćati i 'recipročne carine od 34 posto'. No, nakon što su oni uzvratili carinama od 54 posto, Trump im je zauzvrat uveo carine od 104 posto, a kad su oni ponovno uzvratili carinama od 84 posto, Trump je svoje podigao na 125 posto.

Dovoljno se prisjetiti da je i tijekom prvog predsjedničkog mandata Trump pokušao ekonomski podčiniti Kinu, ciljajući svoje mjere ponajprije na njihove tehnološke kompanije poput Huaweija, ali i na uvoz proizvodnog materijala i robe široke potrošnje. Kinesko je gospodarstvo ovisno o izvozu, no njihova mreža izvoznih destinacija teško bi funkcionirala bez SAD-a. Američke su, pak, tvrtke značajno ulagale u Kinu proteklih godina. Dovoljno je reći da Tesla ima pogone u Šangaju, zbog čega ne čudi da je najbogatiji čovjek svijeta, Elon Musk 'poludio' na Trumpove savjetnike i nazvao ih idiotima.

'Očito je da je najveći dio priče velikog mirotvorca i kandidata za Nobelovu nagradu za mir - rat s Kinom. Doduše, ekonomski i hladni, ali je Kina definitivno glavna meta. Nije to ni EU, niti itko drugi. To je u pozadini manje ili više jasno. Za to postoje argumenti. To je navodno druga najveća ekonomija svijeta. Kad kažem navodno, onda je vjerojatno i prva, a da to ni ne znamo, jer kad mjerite BDP, mogućnosti pogreške izračuna su moguće do 25 posto. Kina je najveći vjerovnik SAD-a. To je sve bilo usmjereno, prije svega, prema Kini', ustvrdio je profesor Brkić.

'Pod kapom nebeskom sve je kaotično'

Kako bilo, svi osim Kine, kupili su mir na 90 dana zovući Bijelu kuću i pokušavajući ishoditi bilo kakve uvjete za pregovore o trgovinskim sporazumima sa SAD-om na kojima Trump inzistira. Zasad su uspjeli, no pitanje je što će se događati u sljedeća tri mjeseca, ali i nakon tog razdoblja Trumpove 'dobre volje'.

Brkić upozorava da je američki predsjednik tijekom cijelog svog mandata nastupao s pozicije moći. Pritom je izbrisao sve dosadašnje titule saveznika i protivnika, pa je 'udario' carine i Tajvanu, za kojeg je SAD dosad i vojno jamčila kako ne bi pao pod kineski utjecaj.

'Čitao sam jedan esej norveškog filozofa Svensena, koji kaže da je 'prokletstvo ovoga doba u tome što ludi vode slijepe.' Vrijeme je stvarno kaotično. Da parafraziram Mao Ce-Tunga: 'Pod kapom nebeskom sve je kaotično'. Stvarno je situacija kaotična, napeta. Svijet kao da se vraća na svoje početke ili dolazi na kraj civilizacije. Ponašanje Trumpa i njegove administracije ide s pozicije moći. To je opasno, jer tu više nema argumenata, zbogom pameti, jer se ne uvažava druga strana, nečiji interesi, pravo na život, dostojanstvo, udisanje zraka. On se ponaša kao da je ovaj planet njegovo privatno vlasništvo. Ovakvom politikom nema ništa od toga da Amerika ponovno bude velika i da se vrati u svoje 'zlatno doba", rekao nam je Brkić.

Stoga je bilo logično zapitati se kako će sve skupa završiti? 'Bojim se da Trump može ići daleko, ali se iskreno nadam da neće. Prečesto smo svjesni da smo djelovanjem nas kao inteligentnih bića često u povijesti djelovali protiv vlastitih interesa ili na vlastitu štetu. Sad imamo sve pretpostavke da idemo prema nečemu što je objektivno velika opasnost da se svijet dovede u nered. Iz nereda je moguće da će se izroditi neki modeli ili odnosi vladanja i upravljanja za koje i Orwellova '1984.' djeluje kao dječja slikovnica.

Nadam se da će priča krenuti u drugom smjeru, u smislu uvažavanja međusobnih zavisnosti, interesa, pozicija, vrijednosti, različitih kultura i religija, jer to je jedini izlaz i nada da možemo vjerovati u nastavak ljudske civilizacije u neko vrijeme koje bi bilo obilježeno novim početkom. Radimo da do toga dođe, ali vremena su ozbiljna. Nadam se i želim da to bude 'bura u čaši vode'. Ovo je predah od 90 dana koji nudi mogućnosti sjedanja za pregovarački stol, da pamet i dobra volja prevladaju. Istodobno bi se moglo postaviti pitanje - čemu sve to?', zaključio je Brkić dodajući da je posebno opasno to što se Amerika pretvorila u plutokraciju predvođenu moći temeljenom na bogatstvu.