Pritom su obvezni mirovinski fondovi posljednjeg dana 2024. imali ukupnu imovinu vrijednu 23,22 milijarde eura, poručio je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), Gordan Šumanović.

Istaknuo je kako je riječ o vrijednosti koja bi pokrila gradnju 20 Peljeških mostova. Samo u prošloj godini, ukupna vrijednost imovine obveznih mirovinskih fondova porasla je za tri milijarde eura, odnosno 14 posto, a ukupna zarada mirovinskih fondova, istaknuo je Šumanović, pokrila bi vrijednost četiriju Peljeških mostova.

Pritom, ne treba zaboraviti niti prinose, koji drugu godinu zaredom, kako je rečeno, rastu iznad prosjeka. U ulaganjima najliberalnijoj kategoriji A tijekom prošle godine ostvaren je prosječan prinos od 13,27 posto. U kategoriji B je lanjski prinos 9,68 posto, a u kategoriji C 3,55 posto. Kako bi objasnili što to znači za njihove članove, odnosno buduće umirovljenike, iz UMFO-a su se poslužili konkretnim primjerom.

'Tijekom 23 godine mirovinske štednje u fondu kategorije B, uzimajući u obzir da je cijelo vrijeme imao plaću jednaku prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj, član je ukupno uplatio 14.911 eura doprinosa, dok je fond u prosjeku zaradio dodatnih 11.275 eura. Nakon 23 godine štednje, član fonda kategorije B imao je ukupno 26.186 eura na računu, pri čemu zarada ostvarena ulaganjima mirovinskog fonda čini 43 posto ukupne vrijednosti stanja na računu', pojasnio je Šumanović.

Dvostupne mirovine sve atraktivnije

Zanimljivo, lani je zabilježen rast broj osoba koje su odabrale mogućnost primanja mirovine iz prvog i drugog stupa. Predsjednik UMFO-a otkrio je kako se za tu opciju odlučilo 35 posto onih koji su na to imali pravo. Pretprošle godine je svega 21 posto odabralo tu mogućnost. Nije zgorega reći kako je prosječni iznos na računima onih koji su odabrali dvostupnu mirovinu oko 33.000 eura, što je ipak više od prosjeka kojeg bi imao netko s prosječnom plaćom i ulaganjima u najrašireniju kategoriju B.

Gledajući od osnivanja, prosječni godišnji prinos u kategoriji A je iznosio 7,74 posto, u kategoriji B 5,40 posto, dok je kategorija C zabilježila najmanje prinose, od svega 3,36 posto.

Na prezentaciji su istaknuti i rezultati dobrovoljnih mirovinskih fondova. Oni su doduše manji nego kod obveznih fondova, ali treba reći i kako je broj članova znatno manji, kad i ukupan iznos uplaćenih sredstava, s obzirom na dobrovoljnost.

Tako su osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali nešto više od 466 tisuća članova, a njihova ukupna neto imovina iznosila je 1,45 milijardi eura, što je povećanje od 14,8 posto u odnosu na 2023. Ostvareni prinosi su se među dobrovoljnim fondovima kretali od 3,13 do 11,5 posto.

Pozitivno financijsko okruženje

Na prezentaciji je bilo riječi i o financijskom okruženju u kojem su mirovinski fondovi ostvarili takve rezultate. Šumanović je istaknuo kako je ono povoljno, posebno apostrofiravši stopu realnog rasta BDP-a u 2024. godini od 3,5 posto, s prognozom rasta u 2025. godini od 3,2 posto; što je znatno više od europskog (1,5 posto) i svjetskog BDP-a (3,2 posto).

Kao pozitivni pokazatelji istaknuti su rast osobne potrošnje već 21 mjesec zaredom, investicije te dobri korporativni rezultati i u manjoj mjeri potpore iz europskih fondova. Inflacija od 3,4 posto te rast bruto plaća od 15 posto, pozitivni su pokazatelji za dobrovoljne fondove. Šumanović je dodao kako je zbog toga moguć rast raspoloživh prihoda, ali i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 57,3 posto tijekom 2025. godine.

Dobre performanse mirovinskih fondova ogledaju se i u stanju na financijskom tržištu. Tako je povrat s dioničkog tržišta jedan od boljih u svijetu. Naime, osim slovenskog SBITOP-a, američkih NASDAQ-a i S&P 500, hrvatski dionički indeks Crobex zabilježio je najveći povrat od 30,4 posto. Slično je i s povratom s tržišta obveznica, gdje se Hrvatska s pet posto smjestila iza Kine, tržišta u nastajanju te američkih korporativnih obveznica.

Povrat s tržišta

Ukupan povrat s dioničkog tržišta u posljednjih 10 godina iznosi čak 240 posto, dok je zarada na obveznicama u istom razdoblju četiri posto, što je bolje od SAD-a i Europske unije. 

Ovo je važno jer su ulaganja svih obveznih mirovinskih fondova krajem prosinca u obveznice iznosila 14,1 milijardu eura, a u dionice 5,4 milijarde eura, dok su za UCITS i alternativne investicijske fondove izdvojeno 2,4 milijarde eura. Nova i depozita u fondovima ima nešto više od pola milijarde eura. 

Zanimljivo, po vrijednosti imovine, domaći mirovinski fondovi su na 29 posto BDP-a, a sličan omjer ima Japan. Što se, pak, tiče omjera izloženosti dioničkim tržištima te ostvarenih prinosa, Hrvatska je na sedmom mjestu među zemljama OECD-a te se po tom pitanju može uspoređivati s Danskom. 

No, unatoč dobrim pokazateljima i pozitivnim prognozama, u 2025. godini se pojavljuje i nekoliko rizika za poslovanje mirovinskih fondova. Prvi je svakako inflacija, ali i rizik rasta udjela javnog duga u BDP-u na globalnoj razini. Na performanse mirovinskih fondova u budućnosti će utjecati i predviđeni rast BDP-a od 3,2 posto, rast potrošnje, ali i balans između uvoza i izvoza.