U prošloj godini zaustavljen je trend snažnog rasta potrošnje stranih turista u Hrvatskoj dok su izdaci hrvatskih građana na inozemnim putovanjima osjetno skočili. Pokazuju to aktualni podaci Hrvatske narodne banke o razmjeni turističkih usluga
Prihodi od stranih turista u 2024. dosegnuli su gotovo 15 milijardi eura, ali tempo rasta bio je znatno sporiji nego ranijih godina. Dok je u 2023. potrošnja stranih posjetitelja skočila za 11,4 posto, lani je porasla za skromnih 2,66 posto.
Ako uzmemo u obzir rast broja noćenja od 1,4 posto i stopu inflacije od tri posto, možemo zaključiti da je realna potrošnja inozemnih turista stagnirala u prošloj godini.
PROČITAJTE JOŠ Dino i Viktorija Rađa okreću ploču turističke Dalmacije: 'Idemo na priuštiv luksuz'
Najviše zabrinjava slabija potrošnja u glavnom dijelu sezone, što upućuje na problem previsokih cijena izvanpansionskih usluga. Dio stranih turista na poskupljenja je tako reagirao smanjenjem potrošnje, a dio se odlučio za alternativna turistička odredišta.
vezane vijesti
Dok potrošnja inozemnih turista u Hrvatskoj stagnira, događa se prava ekspanzija turističke potrošnje hrvatskih građana u inozemstvu.
Hrvati su na inozemnim destinacijama lani potrošili 2,39 milijardi eura, što je čak 32,9 posto više nego 2023. godine.
U konačnici, to je dovelo do smanjenja suficita u turističkoj razmjeni za 1,4 posto (s 12,8 na 12,6 milijardi eura).
Potrošnja ključnih stranih gostiju osjetno podbacila
Podaci o prihodima po zemljama podrijetla otkrivaju velike promjene u strukturi prihoda. Prihodi s tradicionalno najjačih emitivnih tržišta osjetno su smanjeni, a taj je deficit kompenziran snažnim rastom prihoda iz nekolicine zemalja čiji su stanovnici ponovno otkrili čari Hrvatske.
Od pet vodećih zemalja s turističkom potrošnjom u Hrvatskoj iznad milijardu eura, četiri (Njemačka, Austrija, Slovenija i Velika Britanija) bilježe pad, a samo Italija ima blag rast (+3,75 posto). Najviše su smanjili potrošnju Slovenci, čak 13,15 posto, slijede Austrijanci (-13,06) i Nijemci (-8,36). Pritom treba naglasiti da je istovremeno smanjen broj noćenja Nijemaca i Talijana, ali manje od pada potrošnje. S druge strane, Slovenci su drastično smanjili ukupnu potrošnju unatoč rastu broja noćenja od 3,3 posto.
Talijani su pak povećali potrošnju za 3,75 posto iako su ostvarili gotovo sedam posto manje noćenja.
Grupu zemalja koja bilježi snažan rast potrošnje predvodi Australija. U Hrvatskoj su Australci potrošili 307 milijuna eura, što je gotovo 80 posto više nego 2023. godine. Zanimljivo je da se ovakav potrošački bum dogodio usprkos padu broja noćenja za gotovo 10 posto. Rast potrošnje između 40 i 50 posto bilježe i turisti iz BiH, Francuske, Mađarske i Slovačke, paralelno rastu broja noćenja. Nakon velikog skoka potrošnje Mađarska se probila na sedmo mjesto u top 10 zemalja po prihodima.
Osjetan rast dolazaka i noćenja turista iz Srbije, Irske i Španjolske u skladu je s rastom potrošnje iz ovih zemalja.
Nakon dramatičnog pada prihoda u 2023. oporavila se potrošnja turista iz Poljske, Češke i Švicarske. Poljska je s potrošnjom od 543,7 milijuna eura zauzela šesto mjesto u top 10 zemalja po prihodima.
Nakon velike ekspanzije prihoda u proteklim godinama lani je osjetno pala potrošnja turista iz SAD-a i Kanade.
Hrvati sve više troše, hit daleka putovanja
Podaci o potrošnji hrvatskih turista u inozemstvu potvrđuju da su nam inozemna putovanja postala priuštivija nego ranijih godina.
Iako i dalje najviše posjećujemo zemlje u okruženju, primjetan je značajan rast potrošnje na dalekim putovanjima.
U inozemnim putovanjima još uvijek prevladavaju posjeti rodbini i prijateljima, ali postupno se povećava udjel turističkih putovanja u svrhu odmora, razonode, obilazaka i posjeta događajima.
Hrvatski građani tradicionalno su najviše putovali u susjednu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ostvareno više od trećine inozemne potrošnje (872,8 milijuna eura), uz rast od 41,6 posto. BiH je jedini značajni turistički partner s kojim Hrvatska ima deficit u turističkoj razmjeni, u iznosu od 408,6 milijuna eura.
Na drugom mjestu je Slovenija jer sve više privlači Hrvate svojim prirodnim ljepotama i drugim turističkim sadržajima. Lani smo na putovanjima u Deželi potrošili 427,23 milijuna eura, gotovo 40 posto više nego 2023. godine.
Unatoč političkim napetostima, turističke veze sa Srbijom jačaju iz godine u godinu. U 2024. Hrvati su u istočnom susjedstvu 'spiskali' 128,2 milijuna eura, što je tri puta više nego 2019. godine.
U Njemačkoj smo pak potrošili 125,4 milijuna eura. Za usporedbu, njemački turisti su u Hrvatskoj ostavili 3,4 milijarde eura, više nego što su Hrvati potrošili na sva inozemna putovanja zajedno.
Od udaljenih destinacija najpopularnije odredište za hrvatske državljane i dalje su Sjedinjene Američke Države. Na putovanja preko Bare lani su potrošili 128 milijuna eura, uz blag rast od 2,7 posto.
Od dalekih putovanja najveću ekspanziju bilježe odlasci u Kinu. Nakon višegodišnje stanke izazvane covidom, ta se država lani vratila na kartu hrvatskih turističkih destinacija, a potrošnja je skočila s 0,3 na 15,5 milijuna eura, približivši se pretpandemijskoj razini.
Zanimljivo je to da su se hrvatski turisti u velikom broju vratili i u Rusiju nakon dvogodišnje stanke izazvane njezinom agresijom na Ukrajinu. O tome svjedoči skokovit rast potrošnje - s 0,9 milijuna eura 2023. na 8,4 milijuna eura prošle godine.
Među udaljenim destinacijama sa značajnim rastom potrošnje izdvajaju se još Tajland (+118,6 posto) i Australija (+100,9 posto).
Od tradicionalnih europskih destinacija, relativno su najviše porasli izdaci na putovanja u Italiju, sa 17,9 na 31,2 milijuna eura.
Zanimljivo je da se u top 10 destinacija za Hrvate ne nalazi Francuska. U svjetskoj turističkoj meki hrvatski turisti potrošili su skromnih 19,2 milijuna eura, 5,4 posto više nego 2023. godine.
