Iako se često propituje efektivnost mirovinskih fondova, oni u posljednje vrijeme bilježe znatan rast prinosa. Naročito se to odnosi na fondove u kategoriji A, koji su, pokazuju podaci, tijekom prošle godine ostvarili bolje prinose od američkih
Domaći obvezni mirovinski fondovi, kojih je 12 podijeljenih u tri kategorije, čiji su vlasnici četiri mirovinska društva, čest su predmet rasprave kad je u pitanju mirovinski sustav i adekvatnost mirovina.
No, u njih je svakog mjeseca više od 1,7 milijuna osiguranika dužno uplaćivati pet posto doprinosa na neto plaću i tako već dvadesetak godina. Potom fondovi ulažu uplaćene svote u razne oblike financijske imovine, najčešće dionice i obveznice te tako povećavaju saldo iz kojeg će se na kraju isplaćivati mirovine ili transferirati u prvi stup, ovisno o odabiru građana pri odlasku u mirovinu.
Sustav se u međuvremenu mijenjao, ali su kritike o njegovoj učinkovitosti, odnosno prinosima te iznosima mirovina ostale. Prinosi ovise o tome u što fond ulaže. Postoji nekoliko zakonskih odredbi koje određuju u koje oblike financijske imovine fondovi mogu ulagati. Tako su podijeljeni u tri kategorije.
Razlike među kategorijama
U kategoriji A, fondovi najviše ulažu u dionice, čak do 65 posto svoje imovine. Najmanje 30 posto portfelja mora biti u obveznicama Hrvatske, odnosno članice Europske unije ili Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Čak 40 posto imovine mora biti u domaćoj valuti koja je od pretprošle godine - euro. Kategorija A je isplativa mlađim osiguranicima, unatoč tome što je najrizičnija, a fluktuacije su najveće. No, kako dionice dugoročno ostvaruju rast, prinosi u toj kategoriji su najveći.
Fondovi kategorije B smiju imati do 40 posto imovine u dionica, a dodatnih 40 posto u obveznicama, a 60 posto cjelokupnog portfelja mora biti u domaćoj valuti.
Fondovi C kategorije su najmanje rizični, jer moraju ulagati minimalno 70 posto u obveznice, dok ulaganje u dionice nije dopušteno. Ova je kategorija preporučljiva osobama koje će za koju godinu ići u mirovinu, jer su tu prinosi najstabilniji, ali i najniži.
vezane vijesti
Visoki prinosi
Bloomberg Adria piše kako su od kolovoza 2015. godine, prinosi u kategoriji A iznosili 118 posto, u kategoriji B 66,25 posto, a u kategoriji C 40,78 posto.
Tijekom prošle godine, najveći su prinos ostvarili fondovi u kategoriji A - prosječno 13,27 posto. Prosječni prinosi u kategoriji B su iznosili 9,68 posto, a u kategoriji C 3,55 posto.
Posebno su uspješni bili fondovi PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi u kategoriji A. Oni su u prva tri kvartala prošle godine ostvarili prinose od 12,24, odnosno 10,51 posto. To je bolje od prinosa svih saveznih i lokalnih mirovinskih fondova u SAD-u, koji su ostvarili 10,33 posto, što je gotovo jednako prosječnom prinosu u kategoriji A tijekom tih devet mjeseci.
Fondovi PBZ CO i Erste Plavi su po prinosima u kategoriji B (9,12 i 8,74 posto) tijekom lanjskih prvih devet mjeseci uspješniji od najvećeg finskog mirovinskog fonda (KEVA) koji je u istom razdoblju ostvario prinose od 7,2 posto.
Nisu 'sva jaja u istoj košari'
No, zajamčeni prinosi u kategoriji C u Hrvatskoj su znatno niži nego drugdje. Tako su najveći mirovinski fondovi Nizozemske i Švicarske ostvarili 6,6, odnosno 6,5 posto prinosa, dok je u cijeloj kategoriji C u Hrvatskoj prosječni prinos oko 3,5 posto.
Da bi se objasnili ovakvi prinosi, treba pogledati strukturu imovine. Najuspješniji fond, PBZ CO, ima 42,74 posto imovine u obveznicama, mahom izdanima u Hrvatskoj. Dionice čine 28,1 posto imovine, pri čemu dominiraju one NLB-a, Končara i HPB-a. U investicijskim fondovima PBZ CO ima 18,54 posto imovine. Gledajući geografski, nešto više od 82 posto imovine ovog fonda je u Europi, a gotovo 16 posto u SAD-u.
