Osim kamata na kredite, rasle su i kamate na štednju, što je djelomično potaknuto i izdavanjem državnih obveznica i trezorskih zapisa. Izdavanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa je financijski događaj godine nakon uvođenja eura po mišljenju Žigmana.

'Kroz dva procesa 80 tisuća građana dalo je povjerenje upisu državnih obveznica. Dao se aliterativni proizvod na tržištu kapitala štednji i građani su to prepoznali. Upisano je tri milijarde eura, kad se zbroje trezorski zapisi i obveznice. Time je napravljen veliki pomak na tržištu kapitala. Očekujem da će Ministarstvo financija nastaviti i dalje izdavati trezorske zapise i obveznice, najavljena je i aplikacija', rekao je Žigman na HRT-u.

Naglasio je kako su mirovinski fondovi nadoknadili gubitak iz prošle godine i imaju 5 posto čistog prinosa ove godine.

'Fondovi razine A imali su prinos 15 posto što pokazuje slobodnije ulaganje. Vrijednost imovine u obveznim mirovinskim fondovima je preko 20 milijardi eura. Dakle, ove godine preko 2 milijarde eura porasla vrijednost. To je jedan dio uplata, jedan dio zarada koju su ostvarili mirovinski fondovi. Dobrovoljni su negdje na razini od milijardu i 250 milijuna eura, što je zapravo isto jedan značajan iznos kad se govori o dobrovoljnoj štednji uz obveznu', rekao je.   

Bilo je dosta kritika posebno vezano za alternativne investicijske fondove. 

'Građani nikako ne trebaju biti u strahu. Dakle, to treba reći da građani će od toga imati jako puno koristi od promjene ovog zakona. Promjenom ovog zakona smanjuje se upravljačka naknada, smanjuje se ulazna naknada koja će se postupno ukinuti, čime će hrvatski građani u sljedećih pet godina uštedjeti 20 milijuna eura. Dakle, svi mi koji uplaćujemo, nas preko 2 milijuna, će uštedjeti preko 20 milijuna eura u sljedećih pet godina, zahvaljujući ovom sadašnjem zakonu', rekao je.

Ulaganje

Što se tiče alternativnih investicijskih fondova, Žigman kaže kako se radi o investicijskim fondovima u koje mirovinski fondovi mogu i danas ulagati, s time da se ovdje radi o obveznom ulaganju s garancijom države, što znači da oni mogu birati hoće li držati obveznice ili će taj dio do 5% pretvoriti u alternativni investicijski fond, investirati u alternativni investicijski fond koji će imati jamstvo države, čime ste na razini koja omogućuje da mirovinski fondovi u tom dijelu budu sigurni što se tiče te investicije.

'I OECD je u svojim komentarima u pregovorima zapravo rekao da bi trebalo smanjiti izloženost prema obveznicama i tržišnim zapisima. I ovo je zapravo doprinos tome, a da građani imaju sigurnost', dodao je.

Kriptovalute

Vidimo rast vrijednosti Bitcoina. Žigman je komentirao odbijanje tvrtke da uđe u kripto registar. 

'Što se tiče tvrtke koje smo odbili registraciju, radi se o tome da nakon niza naših zapisnika, rješenja u kojima smo pratili rad te tvrtke i izdali određene preporuke za poboljšanje njihovog rada, da do poboljšanja nije došlo, niti su bili ispunjeni uvjeti. Ovo se prvi put dogodilo da smo odbili neku registraciju, čime pokazujemo da na hrvatskom tržištu ne mogu dolaziti društva koja nemaju uređeno i uredno poslovanje. I to je upravo ono što bih preporučio građanima da što se tiče bilo kakvih investicija u bilo kakve vrijednosne papire uključujući i kriptoimovinu, pogledaju registre koje se nalaze na stranicama HANFA-e, svi koje djeluju unutar Europske unije i koji su registrirani u EU za poslovanje s kriptoimovinom, se nalaze u našem registru i građani mogu tamo provjeriti i kada vide da doista tamo netko može biti u tom smislu siguran da su registrirani, da su pod nadzorom i da preko njih mogu zapravo bez problema ulagati.'

Dodao je kako još uvijek nema potpune zaštite potrošača te nema sigurnosti koje ima u smislu drugih investicijskih društava koje imaju neke planove oporavka. 'To će biti tek od 2025. godine kad stupi na snagu nova regulacija', zaključio je.