Mirovinski fondovi unatoč padu na burzama osiguravaju stabilan prihod za svoje članove, a prethodne krize su pokazale njihovu otpornost pa nema razloga za pretpostavku da bi pad dioničkih tržišta imao bitno drugačiji učinak, kažu za Hinu iz Hanfe i udruge mirovinskih fondova (UMFO)
Dionička tržišta proteklih su dana negativno reagirala na pritisak koji je izazvao američki predsjednik Donald Trump uvođenjem uvoznih carina. Na svjetskim burzama dionički indeksi su pali, a većina dionica značajno je izgubila na tržišnoj vrijednosti. Zbog toga se pojavila zabrinutost da bi mogli pasti i prinosi mirovinskih fondova jer su dionice dio njihovog ulagačkog portfelja te da bi se to moglo odraziti na buduće mirovine članova tih fondova.
Iako je recentni pad vrijednosti dionica na svjetskim i domaćim burzama vidljiv, vrlo je teško pružiti preciznu procjenu kratkoročnog utjecaja spomenutih kretanja na prinose mirovinskih fondova, kažu u Hanfi. Dionice su, kako navode, podložne brzim i nepredvidivim promjenama vrijednosti, što može kratkoročno značajno utjecati na obračunske jedinice i čini svaku procjenu ovisnu o promatranom razdoblju inherentno nepreciznom, osobito u razdobljima visoke tržišne aktivnosti.
S druge strane, dodaju Hanfini stručnjaci, portfelj mirovinskih fondova je diversificiran i osim dionica uključuje obveznice, investicijske fondove i druge oblike imovine, čime se negativni utjecaji pada dioničkih indeksa ublažavaju.
Pored toga, rasprostranjena geografska alokacija imovine omogućuje da se negativni trendovi na određenim tržištima djelomično kompenziraju stabilnijim tržištima u drugim regijama.
Na temelju dostupnih podataka s kraja ožujka ove godine, dionice su u imovini obveznih mirovinskih fondova sudjelovale s 23,38 posto, pri čemu su dionice domaćih kompanija činile 14,23 posto, a inozemnih kompanija 9,15 posto te imovine.
vezane vijesti
Otpornost u ranijim krizama
Mirovinski fondovi i dalje dominantan dio svoje imovine ulažu na obvezničkom tržištu (obveznice su činile 59,68 posto imovine na kraju ožujka 2025.), koje se u proteklom tjednu pokazalo razmjerno otpornim i time pružilo zaštitu vrijednosti imovine mirovinskih fondova, kažu u Hanfi.
Važnom smatraju činjenicu da je unatoč trenutačnim izazovima koji će se kratkoročno nepovoljno odraziti na prinose mirovinskih fondova, njihovo poslovanje potrebno promatrati kroz dulje razdoblje.
'Smatramo da su unatoč recentnim nepovoljnim kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima mirovinski fondovi dobro pozicionirani da ostvare svoju temeljnu ulogu, a to je osiguranje dugoročne štednje i stabilnog prihoda u mirovini za članove. Mirovinski fondovi su i u prethodnim kriznim epizodama, uključujući globalnu financijsku krizu 2008., europsku dužničku krizu 2011., pandemijsku krizu 2020. te inflacijsku krizu 2022., pokazali visoku razinu otpornosti pa nema objektivnih razloga za pretpostavku da bi trenutačna tržišna korekcija imala bitno drugačiji učinak', kažu u Hanfi.
U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili rizika koji bi mogli utjecati na zaštitu ulagatelja ili stabilnost tržišta, Hanfa ima na raspolaganju niz nadzornih i korektivnih mjera koje može primijeniti, dodaju.
Diversifikacija pridonosi stabilnosti
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) navodi pak da je carinska kriza, izazvana uvođenjem sveobuhvatnih američkih carina, donijela značajne izazove globalnim financijskim tržištima.
'Trenutno se suočavamo s promjenom paradigme u međunarodnoj ekonomiji kakva nije zabilježena desetljećima. Pad vrijednosti financijskih instrumenata na svjetskim burzama odrazio se i na prinose hrvatskih mirovinskih fondova. Značajan faktor u ovom pogledu je i neizvjesnost koja uzrokuje veliku volatilnost u cijeni financijskih instrumenata na dnevnoj razini', kažu u UMFO-u.
Dodaju da su hrvatski obvezni mirovinski fondovi, podijeljeni u kategorije A, B i C, različito osjetili posljedice krize. Fondovi kategorije A, koji više ulažu u rizičnije klase imovine poput dionica, više su pali, dok su konzervativniji fondovi kategorije C, u kojima se uglavnom nalaze članovi koji su pred mirovinom, ostali stabilni i lagano rastu.
'Bitno je naglasiti da su hrvatski mirovinski fondovi kroz povijest prošli kroz periode značajnih korekcija na tržištima kapitala pri čemu smo skretali pozornost na dugoročan aspekt ulaganja, koji je nužan kako bismo svojim članovima ostvarili pozitivne prinose na dugi rok. Pored toga, diversifikacija ulaganja pridonosi sigurnosti ukupne imovine, kao i stabilnosti cijelog sustava', kažu u UMFO-u.
