'Vjetroelektrane su krive za sve veću sušu!' - ova tvrdnja širi se društvenim mrežama, a kao dokaz navode se 'znanstvene studije'. Koliko u tome ima istine?
'Apsolutno je netočno to da vjetroelektrane imaju utjecaj na globalno zagrijavanje i klimu u velikoj mjeri. One nisu odgovorne ni za suše', tvrdi Bernhard Stoevesandt, voditelj odjela za aerodinamiku i numeričku meteorologiju vjetroenergije na institutu Fraunhofer IWES u njemačkom Bremerhavenu.
Vjetroelektrane nisu dovoljno visoke da bi utjecale na zračne slojeve u kojima nastaju oblaci i formiraju se oborine. Potvrđuje to i Matthias Mauder, voditelj radne skupine za urbanu i ekološku klimatologiju na Tehnološkom institutu u Karlsruheu, piše Tagesschau.
'Prvo moramo razgovarati o tome kako se uopće definira suša. Ako se radi o nedostatku oborina zbog vjetroelektrana, onda nema studija o tome, jer je to totalno apsurdno', rekao je Mauder.
vezane vijesti
U kineskoj studiji, koju kritičari vjetroelektrana često navode, istraživači su ispitivali kako se vlažnost tla mijenja njihovom izgradnjom - ali lokalno. Otkrili su da se vlažnost tla mijenja u različitim razmjerima ovisno o godišnjem dobu i smjeru vjetra. Prema tom istraživanju, vlažnost tla unutar vjetroelektrana smanjila se ukupno za 4,4 posto tijekom godine, najviše u ljetnim mjesecima.
'Vjetroelektrana smanjuje brzinu vjetra i povećava turbulenciju', kaže Mauder. Ove turbulencije mogu dovesti do miješanja zračnih slojeva blizu tla, ovisno o vremenskim uvjetima.
'To pojačano miješanje može rezultirati time da se voda koja isparava s površine tla jače odvodi prema gore, dakle od površine, što rezultira smanjenjem vlažnosti tla.'
No moguć je i suprotan učinak. Naprimjer, smanjena brzina vjetra zbog vjetroelektrana može rezultirati općenito manjim isparavanjem vode. Tako je studija iz Škotske zaključila da je vlaga zraka u blizini tla lagano porasla zbog vjetroelektrana.
Stoga Mauder kaže da se ne može općenito odrediti kakav utjecaj vjetroelektrane imaju na vlažnost tla u neposrednom okruženju. Faktori poput lokacije, vremenskih uvjeta, kao i dnevno i godišnje doba, igraju važnu ulogu, pa je teško prenijeti rezultate s jedne lokacije na druge.
Prema Stoevesandtu, u stabilnim vremenskim uvjetima vjetroelektrane mogu rezultirati toplijim zrakom u blizini tla, posebno noću. Primjerice, u velikim vjetroelektranama, poput onih u saveznoj državi Teksas u SAD-u, bliže tlu zabilježena je temperatura zraka viša za 0,3 do 0,7 stupnjeva Celzija.
Stoevesandt objašnjava da turbulencije uzrokovane vjetroelektranama mogu uzrokovati to da hladan zrak s površine tla uzlazi i miješa se s toplijim slojem zraka, što rezultira povećanjem temperature. Međutim ističe da će zbog te redistribucije zraka temperatura na višim nadmorskim visinama biti malo niža jer nema dodatne energije, već je na djelu samo redistribucija zračnih slojeva.
Ipak, efekti temperature ovise o mnogim faktorima. Prema jednoj studiji, temperatura zraka blizu površine u sjenci vjetroelektrana tijekom noći i ranih jutarnjih sati može biti viša nego u područjima izloženim vjetru, a u ostatku dana je suprotno. Prema toj studiji, vjetroelektrana ima zagrijavajući učinak tijekom noći i hlađenje tijekom dana.
Druga studija navodi da je smjer promjene temperature neizvjestan. Istraživanja su pokazala da su u vjetroelektranama zabilježeni i porast i pad dnevnih temperatura te porast noćnih temperatura.
Martin Dörenkämper, voditelj tima u Fraunhofer IWES-u, ističe da zbog mnogih faktora, koji utječu na učinke vjetroelektrana na temperaturu i vlažnost tla, tvrdnje o posljedicama poput suše za europske zemlje nisu prikladne.
Naime vjetroelektrane u Kini i Teksasu su mnogo veće nego primjerice u Njemačkoj, a pojedinačni vjetroagregati su manji. Također, klimatski uvjeti nisu usporedivi jer su te vjetroelektrane smještene u već suhim regijama.
'Znanost funkcionira tako da prvo razmislim o tome kakve posljedice očekujem. I ako ustanovim da je to studija u kojoj se može dobro procijeniti da su posljedice zanemarive, onda neću provesti to istraživanje jer to košta puno novca i zahtijeva mnogo truda.'
Dörenkämper ističe da svako djelovanje na prirodu ima posljedice, ali to je potrebno staviti u kontekst s alternativama.
'Trebamo ih procijeniti u kontekstu onoga što bi bila alternativa. Alternativa fosilnim gorivima su masivne klimatske promjene zbog sagorijevanja ugljena, nafte i plina. U usporedbi s tim, učinci vjetroelektrana su zaista vrlo, vrlo mali.'
