Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj naziv je studije koja identificira optimalna područja za izgradnju vjetroelektrana na moru, izradili su je stručnjaci zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB), Oikon - instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta otoka, a u koordinaciji udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Tako je identificirano više od 29.000 četvornih kilometara područja raspoloživog za obnovljive izvore energije (OIE) na moru, uključujući pučinske vjetroelektrane, fiksne i plutajuće, kao i plutajuće fotonaponske elektrane. Kako je istaknuto u EBRD-ovom priopćenju, identificirano područje također uključuje i nekoliko područja niskog utjecaja na krajolik i more u sjevernom dijelu Jadranskog mora, gdje bi se mogle instalirati pučinske vjetroelektrane kapaciteta do 25 GW.

"Ovo identificirano morsko područje je najpoželjnija opcija jer ima najmanji utjecaj na okoliš te najmanji vizualni utjecaj. Nadalje, ako bi se to proširilo na zone srednjeg utjecaja, potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru povećava se za dodatnih 32 GW", stoji u studiji.

Vlada mora inicirati niz točaka

Kako bi se pokrenuo razvoj OIE-a na moru, postoji niz točaka koje Vlada RH mora inicirati, a kao najvažniji korak apostrofirana je izrada državnog plana prostornog razvoja morskog područja, koji bi za određivanje morskih područja za razvoj projekata OIE-a obuhvatio i područja slabijeg i srednjeg utjecaja na krajolik i more identificiranih akcijskim planom te ih uključio u reviziju Integriranog nacionalnog energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku (NECP), koji je trenutno u izradi, navedeno je u priopćenju.

Planom je, između ostalog, preporučena primjena javnih natječaja za područja na kojima bi se razvijali projekti, imenovanje jedinstvene kontaktne točke za tvrtke koje razvijaju projekte OIE-a, provođenje daljnjih tehničkih studija te uključivanje ključnih lokalnih dionika u suradnju.

U desetogodišnjim planovima razvoja hrvatske prijenosne mreže potrebno je planirati integraciju projekata OIE-a na moru te u koordinaciji sa susjednim operatorima sustava planirati razvoj mreže i povećanje prijenosnih kapaciteta, navedeno je.

U akcijskom planu su analizirani i podaci Agencije za ugljikovodike o postojećim koncesijskim poljima za eksploataciju ugljikovodika te o postojećim naftnim i plinskim platformama, kako bi se utvrdile mogućnosti iskorištavanja neoperativnih naftnih i plinskih platformi s potrebnom infrastrukturom.

Cilj povećanje domaće proizvodnje električne energije iz OIE-a

Kako je istaknuto, Hrvatska, koja se oslanja na uvoz otprilike polovine svojih energetskih potreba, ima za cilj povećati domaću proizvodnju električne energije iz OIE-a.

Prema podacima za 2021. godinu, ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca u Hrvatskoj iznose 1,2 GW, no ako se tome još pribroje kapaciteti iz hidroelektrana i drugih izvora energije, ukupni instalirani kapacitet iznosi 4,9 GW.

Dok cijena energije trenutno dopušta tržišni pristup, što znači da je električna energija iz OIE-a po tržišnim cijenama u potpunosti konkurentna i da državne subvencije kod aktualnih razina cijena nisu potrebne, ulaganja usporavaju dugotrajni postupci dobivanja svih potrebnih dozvola, upozorava se.

Napomenuto je i da trenutno instalirani kapaciteti sunčanih elektrana u Hrvatskoj nisu veliki, no tijekom sljedećeg desetljeća u najavi je priprema značajnog broja projekata.

"Nacrt zakona koji omogućuje kombinirano korištenje zemljišta za proizvodnju električne energije iz sunčanih elektrana i poljoprivrednu proizvodnju mogao bi stvoriti potencijal za izgradnju dodatnih solarnih kapaciteta"; apostrofirano je.

Hrvatska može postati jedan od glavnih europskih proizvođača u sektoru obnovljive energije

Regionalna direktorica EBRD-a za središnju Europu Victoria Zinchuk u izjavi koja se prenosi u priopćenju istaknula je da potencijalni kapacitet od 25 GW iz vjetroelektrana na moru u područjima s niskim utjecajem na krajolik i more mogao bi tijekom sljedećeg desetljeća pretvoriti Hrvatsku u jednog od glavnih europskih proizvođača u sektoru obnovljive energije.

"Usporedbe radi, ukupni kapacitet pučinskih vjetroelektrana s fiksnim dnom u Europi iznosi 30 GW. Hrvatska bi stoga trebala što prije iskoristiti ovaj potencijal kako bi srednjoročno, ali i dugoročno pridonijela povećanju energetske sigurnosti Europe", poručila je Zinchuk, apostrofirajući da je potrebna suradnja svih ključnih dionika kako bi se ovaj potencijal realizirao, uključujući daljnje regulatorne reforme, angažman cjelokupne zajednice te značajna financijska ulaganja.

EBRD, kao jedan od najvećih ulagača u obnovljive izvore energije u regiji, spreman je pružiti financijsku i savjetodavnu podršku pri daljnjim aktivnostima i time pomoći u realizaciji ovog potencijala, dodala je Zinchuk.