Iako američki predsjednik Donald Trump podizanjem carina nastoji, kako sam kaže, ojačati tamošnju proizvodnju te smanjiti američki vanjskotrgovinski deficit, vjerojatno nije svjestan toga da tim potezom potiče druge zemlje da nadoknade potencijalne gubitke u izvozu.

Europska unija koristila je u proteklih pet godina trgovinsku politiku za projiciranje vrijednosti poput ljudskih prava, zelenih tehnologija i održivosti, čime je od sebe udaljila Indiju, Indoneziju, pa čak i južnoamerički trgovinski blok Mercosur.

No u jeku Trumpovih uvedenih, a potom za 90 dana prolongiranih carina, EU se promiče kao glavni liberalni trgovinski blok, otvoren svim stranama za poslovanje. To je potvrdila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, istaknuvši da im se mnoge zemlje obraćaju kao pouzdanom partneru koji se neće 'predomisliti preko noći'.

'U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju zemlje staju u red za suradnju s nama', poručila je za Politico.

Odbacivanje protekcionizma

Mijenja se i slika unutar EU-a. Naime protekcionistički nastrojena Francuska više nema povjerenje država koje su balansirale između slobodne trgovine i protekcionizma.

'Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje. A onda imamo neke swing države u sredini. I mnoge od tih swing država zapravo se kreću u našem smjeru. Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini', rekao je nedavno švedski ministar trgovine Benjamin Dousa.

Naime očekuje se da će Trumpove carine od 10 posto na uvoz iz većine zemalja, 25 posto na uvoz čelika, aluminija i automobila te 145 posto za Kinu srušiti globalnu trgovinu robom za tri posto. Pritom u računicu ne ulaze 'recipročne' carine od 10 do 50 posto za većinu svjetskih zemalja, pri čemu bi na uvoz iz EU-a one iznosile 20 posto. Trump je njih ionako odgodio da bi imao vremena za postizanje trgovinskih sporazuma.

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) procjenjuje da bi globalna trgovina mogla pasti za 0,2 posto, a stupanjem na snagu potencijalnih 'recipročnih' carina taj bi pad mogao iznositi 1,5 posto.

Razvoj trgovinskih odnosa

Netom prije Trumpovih poteza službeni Bruxelles dovršio je desetljećima duge pregovore s Mercosurom, ali i s Meksikom i Švicarskom. Uz to, ponovno su aktivirani razgovori s Malezijom, a krenuli su i pregovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Von der Leyen je za ovu godinu obećala potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, a u planu je i bliža suradnja sa Sveobuhvatnim i progresivnim sporazumom o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), trgovinskom zajednicom desetak indopacifičkih zemalja i Velike Britanije. Ovisno o ishodima izbora 3. svibnja u Australiji, nije isključeno to da će EU pokušati ponovno dogovoriti trgovinski sporazum i s njima.

'Trumpova će politika navesti sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini', smatra Jean-Luc Demarty, bivši čelnik odjela za trgovinu Europske komisije tijekom Trumpova prvog mandata.

Koliko se stvari mijenjaju unutar EU-a, najbolje je vidjeti na primjeru Francuske, države koja je smatrala da je trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura politički i ekonomski toksičan, da bi na kraju poručili kako je on ipak 'dogovaran u dobrim uvjetima' te da 'moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta'.

Zasad ništa od sporazuma

Inače, ukupna trgovina između EU-a i SAD-a iznosi 1,6 bilijuna eura te su jedni drugima najznačajniji trgovinski partneri. Iako je Kina pozvala EU na zbližavanje po ekonomskim pitanjima, taj trgovinski sporazum nije izvjestan, što navodi Uniju da širi svoju mrežu drugdje.

'Od trenutka u kojem je Trump postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje oduševljeni trgovinom zbog neprijateljstva prema Trumpu skloni su ublažiti svoje stajalište', dodao je Demarty.

Unatoč promjenama raspoloženja u Uniji, pitanje je hoće li put do potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši. Naime postoji bojazan da bi Trumpove carine mogle prouzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza u Europu. Zbog toga se čuju i vapaji o zaštiti jedinstvenog tržišta EU-a.

No brojni su dužnosnici pozvali na postizanje 'nultih carina' u trgovini sa SAD-om. Posjet talijanske premijerke Giorgie Meloni Washingtonu trasirao je put prema potencijalnom sretnom završetku, iako sporazum nije na vidiku. Čak je i izgledni budući njemački kancelar Friedrich Merz poručio da bi to bila 'najbolja stvar za Europu'.

Pritom su rijetki oni koji bi željeli oživjeti Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), kontroverzni sporazum o kojem su pregovori propali još 2016. godine. EU je u međuvremenu pojačao propise zaštite okoliša i ljudskih prava, a Amerikancima je posao uvijek na prvom mjestu.