Dodaju li se javnom dugu opće države i ukupna državna jamstva u iznosu 34,5 milijardi kuna taj se dug penje na 139,7 milijardi kuna, a zajedno s dugom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) od 11 milijardi kuna, ukupni se iznos duga penje na 150,7 milijardi kuna.

Podaci iz najnovijeg mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija pokazuju da je javni dug opće države, koji je krajem ožujka iznosio 105,2 milijarde kuna, u prvom tromjesečju ove godine porastao za 5,9 milijardi kuna, odnosno krajem ožujka bio je oko 6 posto veći nego krajem prošle godine.

Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj ožujka prošle godine, javni dug opće države porastao je za oko 14,3 milijarde kuna, ili za 15,7 posto.

Na povećanje javnog duga na mjesečnoj i na godišnjoj razini, kao i u odnosu na kraj prošle godine utjecao je rast domaće komponente javnog duga, dok je istodobno smanjena inozemna komponenta.

Krajem ožujka dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države prema domaćim vjerovnicima iznosio je 78,8 milijardi kuna i u odnosu na kraj veljače bio je veći za 2,3 milijarde kuna, dok je istodobno inozemni dug u iznosu 26,4 milijarde kuna bio manji za 258,1 milijun kuna.

Inozemni je dug opće države smanjen i u odnosu na kraj prošle godine i to za više od 4 milijarde kuna, ili za 13,4 posto, a za nešto manjih, 10,8 posto, ili za 3,2 milijarde kuna, smanjen je na godišnjoj razini, odnosno u odnosu na kraj ožujka prošle godine.

No, istodobno je u prva tri mjeseca ove godine unutarnji dug opće države povećan za 9,9 milijardi kuna, ili za 14,5 posto, dok je u odnosu na kraj ožujka prošle godine unutarnji dug opće države povećan za 17,5 milijardi kuna, ili za 28,5 posto.

Promatrano po razinama državne vlasti, najveći dio duga odnosi se na središnju državu i krajem ožujka njen je dug iznosio ukupno 97,6 milijardi kuna.

Iz Ministarstva financija ističu kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu, pa se na domaću komponentu njenog duga odnosilo gotovo tri četvrtine, ili nešto manje od 73 milijarde kuna, dok je inozemni dug države iznosio 24,6 milijardi kuna.

Krajem ožujka ove godine inozemni i unutarnji dug izvanproračunskih korisnika iznosio je 5,8 milijardi kuna, od čega se veći dio, oko 4 milijarde kuna, odnosilo na dug prema domaćim vjerovnicima.

Lokalna se država također u najvećoj mjeri zaduživala na domaćem tržištu i gotovo 99 posto od ukupno 1,9 milijardi kuna duga lokalne države je unutarnji dug.

Kod državnih jamstava većina se pak odnosi na inozemna jamstva i od ukupnog iznosa jamstava od 34,5 milijardi kuna na inozemna se odnosi više od 60 posto, ili 21,2 milijarde kuna, a i dug HBOR-a od oko 11 milijardi kuna gotovo u cijelosti je posljedica inozemnog zaduženja.

Po podacima objavljenim u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, udio javnog duga opće države u BDP-u krajem ožujka je bio 31,5 posto, zajedno s danim državnim jamstvima (udio 10,3 posto) penje se na 41,9 posto, a doda li se tomu i dug HBOR-a (s udjelom 3,3 posto) udio se ukupnog javnog duga u projiciranom BDP-u penje na 45,1 posto.