'Očekujemo da će ove godine rast duga opće države ipak usporiti i to zbog smanjene potrebe financiranja proračunskog deficita uz naravno, preduvjet da se provodi procedura uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka', istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić u aktualnom komentaru HGK o javnom dugu.

Na kraju studenoga prošle godine dug je opće države dosegao iznos od 262,4 milijarde kuna, što je 894,6 milijuna kuna više nego prethodnog mjeseca i 16 milijardi kuna ili 6,5 posto više nego u studenom 2013. godine.

S godišnjim rastom unutarnje komponente duga od 7,7 posto i inozemne komponente od 4,7 posto nastavljena je situacija izuzetno visoke i dugoročno neodržive dinamike rasta javnog duga započeta još krajem 2008., upozoravaju iz Komore.

'Trenutno dosegnuta razina javnog duga od oko 80 posto BDP-a zabrinjava s obzirom da je previsoka u odnosu na zemlje sličnih karakteristika i stupnja gospodarske razvijenosti, ali još više brine dinamika pogoršavanja situacije - u krizu smo ušli s razinom duga od 36 posto BDP-a u 2008.', ističu iz HGK.

Dodaju kako to znači da je u proteklih šest godina javni dug više nego udvostručen, odnosno povećan za više od 145 milijardi kuna.

U jedanaest mjeseci prošle godine razina duga opće države povećana je za 11,8 milijardi kuna pri čemu je više povećan unutarnji dug (za 8,1 milijardu kuna), nego inozemni dug opće države (za 3,7 milijardi kuna).

Prirast duga generirala je središnja država zbog potrebe financiranja visokog proračunskog deficita, istodobno je dug fondova socijalne sigurnosti u tih jedanaest mjeseci povećan za 2,7 milijuna kuna, dok je dug lokalne države smanjen za 98,7 milijuna kuna.

Na kraju studenog prošle godine na središnju se državu odnosilo točno 98 posto ukupnog javnog duga, na lokalnu državu dva posto, dok je udio duga fondova socijalne sigurnosti bio zanemariv, navode iz HGK.

Ističu kako brine i relativno visoka razina izdanih jamstava središnje države (u studenome prošle godine na razini od 22,8 milijardi kuna što je oko sedam posto BDP-a) čiji se dio može preliti u javni dug.

U HGK očekuju da će ove godine rast duga opće države ipak usporiti kao rezultat mjera koje će rezultirati nižom potrebom financiranja smanjenog proračunskog deficita vezano uz poštivanje procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka.

Međutim, smatraju kako će zaustavljanje rasta udjela javnog duga u BDP-u i stoga olakšanje situacije vezane uz financiranje i refinanciranje obveza biti moguće tek pri osjetnijem porastu gospodarske aktivnosti za što je preduvjet brža i dublja provedba strukturnih reformi koje bi omogućile dinamičniji i održiv gospodarski rast.