Na Zagrebačkoj burzi počelo se trgovati takozvanim ETF-ovima - otvorenim fondovima sastavljenim od dionica, obveznica, trezorskih zapisa. Investitori ulaze ili izlaze s minimalnim troškovima i ostvaruju prinos. Ekonomski analitičar Mladen Vedriš izjavio je u središnjem Dnevniku da bi to moglo izazvati interes građana te da je svaka konkurencija na financijskom tržištu dobrodošla
'S jedne strane prinosi rastu, s druge strane stope inflacije su u regresiji i padaju. U najmanju ruku možemo očekivati da se radi o kompenzaciji. Prihod koji će se ostvariti smanjit će gubitke koje građanin ima na inflaciji i štedišta. To je jedna dobrodošla i konkurencija klasičnoj bankarskoj štednji. Ona je vrlo fleksibilna', kazao je Vedriš za HRT.
vezane vijesti
'Što su veći prinosi, to je pitanje plasmana potencijalno ili teže ili riskantnije'
Ciljani prinos je 3,65 posto. Dakle, na ulaganje od 1.000 zarada bi za godinu dana bila 36,5 eura. S obzirom na relativno niski rizik, je li to zadovoljavajuće, upitan je Vedriš.
'Pitanje je - onaj koji prikuplja sredstva, pod kojim uvjetima ih može dalje plasirati. Znači, on neće ta sredstva držati u trezoru, on mora zaračunati svoju maržu, neku premiju sigurnosti i nakon toga plasirati dalje. Tako da je uvijek to pitanje, kao i kod banaka, razlika između aktivne i pasivne kamate. Što su veći prinosi, to je pitanje plasmana potencijalno ili teže ili riskantnije', kazao je Vedriš.
'Kad govorimo o državnim obveznicama, to je nešto što je dobro i taj put bi trebalo nastaviti od strane države', rekao je i istaknuo kako Japan ima vrlo visok javni dug. Velika većina javnog duga u Japanu, dodaje Vedriš, ostvarena je na unutrašnjem tržištu.
'Dug je dug, ali s aspekta države, makroekonomski promatrano, prihvatljiviji je unutrašnji dug nego što je vanjski dug. Manji su rizici. Svaki građanin naravno zna, ukoliko na takav način plasira sredstva, da je siguran', napomenuo je Vedriš.
Izdanje trezorskih zapisa
Ministar financija Marko Primorac je najavio zapravo da će ići s izdanjem trezorskih zapisa na kojima će moći sudjelovati i građani. Vedriš pak tvrdi, ako se to dogodi, bit će zanimljivo vidjeti prinos.
'Očekivanja na desetogodišnju obveznicu na međunarodnom financijskom tržištu za Hrvatsku prešla bi četiri postotna poena. Prema tome, sve što država da ispod tog iznosa svojim građanima, a tada ta sredstva ostaju kao domaća kupovna moć ili dalje potencijalna štednja, je dobrodošlo. Tako da, kao što vidimo, otvaraju se neke nove mogućnosti', navodi Vedriš.
Dio građana u Hrvatskoj još uvijek ima određenu skepsu prema tržištu kapitala. Vedriš je komentirao mogu li oni zapravo biti sigurni i mirno uložiti novac u tako nešto.
'Rekao bih da je visoki stupanj vjerojatnosti da postoji zaštita toga, jer i ti fondovi imaju regulatora. Regulator itekako pazi na koji način se raspolaže s tim sredstvima, tako da bih rekao da se sve to skupa ne može usporediti s onim ranim, što je bilo prije 10-15 godina kada su fondovi nicali i vi ste imali prinose koji su bili nerealno visoki i niste zapravo znali kuda ide plasman tih sredstava. Mislim da je ovo sada dio jednog reguliranog, kontroliranog tržišta, što je osnovna pretpostavka da se građani odluče za takav tip investicija', tvrdi Vedriš.
Slaže se s tim da bi ove mogućnosti mogle utjecati na konzervativnije građane koji novac i dalje 'drže u čarapi', 'pod madracem' ili pak više vole ulagati u nekretnine.
'Što se tiče nekretnina, kada biste pogledali nekretnine kao osnovu za prinos, taj prinos je negdje od hotelske industrije, stanova, najma itd. između četiri i pet posto, ali uz puno uloženog truda. Tom nekretninom morate upravljati, morate renovirati, morate imati ugovore sa zakupcima. Znači, ako je taj dio, jedan postotni poen razlike u odnosu na ovo o čemu govorimo, onda ta nekretnina po prihodu nije toliko atraktivna, ona je atraktivna po nečem drugom, a to je porast kapitalne vrijednosti', zaključio je.
