Cijena eura prema američkoj valuti potonula je prošloga tjedna 2,1 posto, na 1,2515 dolara. U petak je u jednom trenutku, po prvi puta od srpnja 2010. godine, zaronila ispod razine od 1,25 dolara, na 1,2495 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj eura pao je 1,3 posto, na 99,70 jena. Američka je valuta, pak, ojačala prema japanskoj, pa je cijena dolara porasla 0,8 posto, na 79,65 jena.

Prvih dana prošloga tjedna euro se još stabilno kretao oko razine od 1,27 dolara jer su se ulagači nadali da bi neformalni summit Europske unije u srijedu mogao iznjedriti dogovor o mjerama za poticanje gospodarskog rasta.

No, lideri EU-a nisu postigli nikakav napredak u rješavanju dužničke krize, poručili su samo da žele da Grčka ostane u eurozoni i ispuni obećanja koje je dala kada je dobila međunarodnu pomoć.

Očigledno je razilaženja u stavovima između Njemačke i Francuske o daljnjem smjeru borbe protiv dužničke krize. Novi francuski predsjednik Francois Hollande zalaže se za uvođenje zajedničke obveznice eurozone, što također zagovaraju Italija, Španjolska i Europska komisija. Njemačka se i dalje protivi takvoj ideji, inzistirajući na mjerama štednje.

Analitičari kažu da se ne može očekivati značajnije ulaganje u rizičnije investicije i euro sve dok europski lideri ne postignu dogovor kako spriječiti širenje dužničke krize. Moguće su razne opcije, od dokapitalizacije banaka sredstvima iz fonda za financijsku stabilnost, preko izdavanja zajedničkih euroobveznica, do popuštanja monetarne politike Europske središnje banke.
'No, čini se da europski lideri još ne mogu donijeti odluku u kojem smjeru krenuti. Stoga bi bilo dobro kloniti se rizičnijih investicija', navode analitičari Barclays Capitala u bilješci klijentima.

A kako se približavaju novi parlamentarni izbori u Grčkoj 17. lipnja, sve je veća bojazan da će pobijediti stranke koje se protive oštrim mjerama štednje, koje je bivša vlada dogovorila s Europskom unijom i MMF-om. To bi moglo dovesti do izlaska Grčke iz eurozone i izazvati velike poremećaje na svjetskim financijskim tržištima.

A to bi dodatno uzdrmalo prezadužene članice eurozone, kao što je Španjolska, jer bi im porasla cijena financiranja na tržištima. Španjolska ionako ima velikih problema s bankama, koje bilježe goleme gubitke zbog recesije i krize na tamošnjem tržištu nekretnina. Bankija, četvrta po veličini španjolska banka, koja je nedavno djelomice nacionalizirana, zatražila je pomoć od vlade u iznosu od 19 milijardi eura.

Na to su se nadovezali i problemi regija s refinanciranjem dugova. U petak je predsjednika najbogatije španjolske autonomne regije Katalonije izjavio da su opcije gotovo iscrpljene kada je riječ o refinanciranju dugova koji dospijevaju na naplatu ove godine a premašuju iznos od 13 milijardi eura.

Zbog svega toga, očekuje se nastavak pritiska na europsku valutu. 'Srednjoročne prognoze za euro nisu dobre. Ako Grčka ne izađe iz eurozone, euro će u nadolazećim mjesecima postupno kliziti prema 1,23 dolara. Ako pak izađe iz eurozone, očekujemo da će se do kraja drugog tromjesečja spustiti na 1,2 dolara, a do kraja trećeg, na 1,15 dolara', kaže Geoff Kendrick, valutni strateg u banci Nomura.