Bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić (SDP) ocijenio je u petak da je rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2015., dok je Kukuriku koalicija još bila na vlasti, rezultat rasta osobne potrošnje i novih investicija, što je najbolja vijest za Hrvatsku
Grčić, koji je sada SDP-ov saborski zastupnik, istaknuo je na konferenciji za novinare da je Hrvatska s rastom od 1,9 posto i u četvrtom tromjesečju bila iznad prosjeka EU-a od 1,8 posto, dodajući da je to svakako dobar rezultat.
Smatra kako je bilo za očekivati da će zbog sezonskih i drugih utjecaja u zimskom kvartalu biti nešto niža stopa rasta nego u trećem kvartalu, kad je turistički sektor povukao rast BDP-a.
Posebno veseli, kaže Grčić, što unatoč komentarima da je rast BDP-a u 2015. uglavnom rezultat vanjskih utjecaja i rasta izvoza, rast u četvrtom kvartalu nije bio takav. Odnos izvoza i uvoza bio je takav da je ukupna vanjska trgovina malo negativno utjecala, ali zato su investicije rasle više nego ikad – po stopi od 3,7 posto.
To po Grčićevim riječima, znači da je prošla Vlada ipak dala svoj doprinos da se pokrene ta najbitnija komponenta BDP-a, koja jamči nastavak pozitivnih trendova jer će investicije početi davati efekte. S druge strane, osobna potrošnja rasla je za 2,4 posto, što je najviši rast od drugog kvartala 2008. godine.
Promatrajući sektorski, Grčić je rekao da je industrija u jakom dobrom položaju budući je glavni nositelj izvozne aktivnosti. Zahvaljujući infrastrukturnim porojektima, posebice financiranim iz EU fondova, Grčić u ovoj godini očekuje i rast građevinarstva, koje je lani bilo u malom minusu, što će biti dodatni sektorski doprinos za rast BDP-a.
Komentirajući smjernice proračuna za 2016., koje je Vlada predstavila u četvrtak, Grčić je rekao da na prvi pogled rastu prihodi, što je očekivano, ali i rashodi, što je prošla Vlada pokušavala usporiti.
‘Kao što su ocijenili mnogi analitičari, još ne vidimo u tom proračunu ozbiljne reforme koje bi ostvarile kontrolu nad rashodovnom stranom proračuna, i to je ono što će imati utjecaj na pregovore s EK-om u idućoj fazi europskog semestra’, zaključio je Grčić.
Vlada, prema njegovim riječima, u idućih nekoliko tjedana treba definirati set mjera koje će EK priznati kao strukturne mjere i doprinos fiskalnoj konsolidaciji. ‘To zasad nismo vidjeli u nacrtu, ali ostavimo sve skupa do formiranja finalnog prijedloga proračuna, kad će se meritornije moći ocijeniti situaciju’, dodao je.
Vezano uz europski novac, Grčić kaže da je prethodna Vlada u 2015. gotovo za 150 posto povećala isplate iz EU sredstava. Sada je, kaže, na novoj Vladi da nastavi taj trend jer su novci za projekte ‘ozbiljni’.
