On smatra da pitanje fiskalne konsolidacije samo do neke mjere može biti bazirano na rezanju rashodovne strane. 'Naš interes je da kroz poticaj gospodarskom rastu damo poticaj gospodarstvu i utječemo da rast BDP utječe na rast prihodovne strane proračuna. Samo rezanje ne može dovesti do traženog rezultata', mišljenja je potpredsjednik Vlade.

Grčić se tako suprotstavio ministru financija Slavku Liniću koji žestoko reže na svim stranama kako bi smanjio deficit. Pa tako nije bio dopustio Liniću rezanje svega, posebno kad se radi o povlasticama područjima od posebne državne skrbi i otocima jer bi to vodilo do ukidanja Zakona o regionalnom razvoju, samim time bi mogao i pola svoga ministarstva poslati doma, a potpuno bi dokinulo ikakvu pomoć nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Novinare je zanimalo i kako hrvatska Vlada često griješi kada je riječ o projekcijama gospodarskog rasta pa i više od cijelog postotka. 'U cijeloj toj priči ozbiljne svjetske institucije korigiraju svoje projekcije. Ekonomija je vrlo živa, teško predvidljiva i živa', kazao je Grčić. Kako je pojasnio, druga dimenzija priče su njihova očekivanja koja želimo ugraditi u pozitivnom smislu da pasivni sustav pozitivno počne gledati situaciju i tako se počne ponašati i trgne.

'Ako je Europska komisija projicirala rast od 0,5 za iduću godinu , a mi smo u smjernicama projicirali 1,3 posto, to je još uvijek u okvirima jedan posto koje možemo svrstati u nužni poticaj i potrebu da s dozom optimizma gledamo na mogućnost da ostvarimo gospodarski rast iduće godine', mišljenja je potpredsjednik Vlade.