Publikaciju o globalnoj kompetitivnosti svake godine izdaje Svjetski gospodarski forum, a u Hrvatskoj je anketirano 80 poduzeća. Prvo mjesto na listi najkonkurentnijih zemalja u svijetu drži Švicarska, slijede Singapur, SAD, Njemačka, Nizozemska, Japan, Hong Kong, Finska, Švedska i Velika Britanija.

'Hrvatska je ostala na 77. mjestu ljestvice globalne konkurentnosti. To ne znači da nismo radili ništa, nego da smo mi i svi ostali u svijetu radili manje-više istim tempom', rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK.

Slovenija je napredovala 11 mjesta, sa 70. na 59. mjesto, a primjerice Mađarska je pala za tri mjesta. Iza Hrvatske su Grčka i Srbija. 'Kada bismo se vratili 30 godina unazad, Hrvatska bi bila ispred svih ovih zemalja, ali rat i tranzicija su nas unazadili', rekao je Mudrinić.

Često se postavlja pitanje je li konkurentnost zapravo niska cijena rada. Mudrinić pojašnjava da u razvijenim zemljama svijeta rad nije jeftin – konkurentnost su inovacije i nova znanja u proizvodnji. 'Moramo ulagati u znanje i obrazovanje', dodao je.

Što se tiče privlačenja kapitala i investicija, objasnio je da ima kapitala za ulaganje, no stranci ne dolaze jer im se u Hrvatsku još uvijek ne isplati ulagati. To je jedno od područja na kojima smo 'najtanji', zbog čega bi trebalo provesti hitne reforme.

Hrvatska ima i niz prednosti: peta je u svijetu po carinskim tarifama, četvrta po poslovnom trošku terorizma i prva po najmanjoj pojavnosti virusa HIV-a. Iza stotog mjesta smo po troškovima poljoprivredne politike, utjecaju poreza na investicije i opterećenosti vladinim potezima te nizu drugih faktora.

Prema anketiranim gospodarstvenicima, najviše ih muči neučinkovitost javne uprave, nestabilna politika, restriktivno radno zakonodavstvo te porezne stope i slab pristup financiranju.

'Nužno je provesti strukturne reforme bitne za održiv gospodarski rast i povećanje globalne konkurentnosti', zaključio je Mudrinić.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić osvrnuo se na EU-ov indeks poslovne klime: 'U zadnje dvije godine sve analize ukazuju na to da je ulazak Hrvatske u EU, kao i ulazak drugih zemalja članica, doveo do povećanja konkurentnosti. To je novo stanje država, uključujući Hrvatsku, i to se vidi na makroekonomskim pokazateljima.'

EU-ov indeks poslovne klime u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, raste najbrže među svim članicama EU-a. U rujnu 2015. prosječna vrijednost indeksa poslovne klime iznosila je 109 bodova, a Hrvatska je na 120 bodova što je svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.

Tri su, prema Grčiću, ključna efekta – rast izvoza, rast stranih investicija i pojačano korištenje fondova EU-a. Osim ratnih razaranja, na sporiji rast Hrvatske negativno je utjecao i kasni ulazak u EU.

'Apsurdno je to da se nismo pomakli na ljestvici konkurentnosti, a to je fenomen koji treba istražiti', začudio se Grčić.

Nastavio je govoreći da je brodogradnja u prvih sedam mjeseci ove godine porasla 35 posto te kako je samo u prošlom mjesecu rasla 95 posto. To ne bi bilo moguće da Vlada nije restrukturirala tu industriju.

Velik napredak zabilježen je i turizmu, u kojemu je otvoreno 25 novih velikih hotela i 'gomila' manjih turističkih sadržaja. 'Turizam i industrija srce su hrvatske ekonomije - to je naša strategija, a ne trgovina utemeljena na uvozu i nekretnine čiji je balon pukao kao gnojni čir', istaknuo je.

Sindikalac Krešimir Sever rekao je kako su na listi deset najkonkurentnijih zemalja u svijetu građani uredno i pošteno plaćeni. 'Nije najvažnija niska plaća i mala vrijednost rada. Pokazuje se obratno – zemlje s dobro plaćenom radnom snagom na samom su vrhu', rekao je. Što se poslodavaca tiče, komentirao je kako oni još uvijek kao problem doživljavaju restriktivno radno zakonodavstvo, a problem je 'negdje drugdje'.

'Dok im je problem loše zakonodavstvo i etika radne snage, a ne privlačenje talentirane radne snage, neće se ništa promijeniti. Dok ne budemo sposobni u gospodarskom pogledu, dotle ćemo se hrvati s time da je glavno područje za promjene smanjivanje prava radne snage', zaključio je Sever.