No oni koji očekuju iskorištavanje otočkog bogatstva morat će se boriti s Mariane Paviasen i pretežno autohtonim stanovništvom sela Narsaq, piše The New York Times.

Sve dok nije izabrana u parlament Grenlanda u travnju Paviasen je bila upraviteljica heliodroma koji je pružao jedan od rijetkih načina da dođete do Narsaqa, sela na ušću fjorda na jugozapadnoj obali otoka.

Snage koje preoblikuju planet - ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani porastom temperatura i sve većom potražnjom za električnim vozilima i drugom zelenom tehnologijom koja zahtijeva komade rijetkih metala - konvergiraju u Narsaqu, u kojem je ribolov glavna industrija i većina ljudi živi u drvenim kućama jarkih boja.

Zbog klimatskih promjena obližnji fjord zimi se više ne smrzava toliko čvrsto da bi se ljudi po njemu mogli voziti automobilima.

No stjenovite visine iznad Narsaqa, s oko 1700 stanovnika, izgleda također sadrže neke od najbogatijih koncentracija rijetkih minerala u svijetu. Ludestone je privukao australsku tvrtku iza koje stoje kineski investitori, a oni su se nadali da će minirati otvoreni kop - sve dok nisu naletjeli na gospođu Paviasen.

Rudnik bi selu donio radna mjesta i prihod od poreza, ali bi također proizvodio radioaktivni uran. To je zabrinulo gospođu Paviasen...

'Bila sam svjesna da će to utjecati na nas. Pa sam odlučila nešto učiniti', rekla je.

S 58.000 ljudi na površini upola manjoj od Europske unije Grenland je zbog svoje geološke povijesti od 1800-ih bio meka za tragače. Budući da gotovo da nema drveća i rijetke vegetacije, geolozima je mnogo lakše čitati stijene i pronaći vjerojatna mjesta za kopanje vrijedne rude.

Klimatske promjene otkrile su više potencijalnih naslaga. Brodovi vezani za Pacifik koji prevoze rudu sada mogu ploviti vrhom Kanade veći dio godine, skraćujući put do prerađivačkih pogona u Aziji.

Odražavajući novootkriveni položaj Grenlanda, Sjedinjene Američke Države nedavno su pojačale svoju diplomatsku prisutnost. Antony J. Blinken posjetio je Grenland u svibnju, četiri mjeseca nakon što je imenovan državnim tajnikom predsjednika Joea Bidena, sastavši se s članovima novoizabrane grenlandske vlade. Prošle godine Sjedinjene Države otvorile su konzulat u glavnom gradu Nuuku, prvi put od 1950-ih. Izaslanstvo američkih dužnosnika posjetilo je prošlog mjeseca Grenland i obećalo pomoć za poboljšanje trgovine, obrazovanja i rudarske industrije.

Anglo American, britanski rudarski div, iskopao je dijelove otoka za koje se vjeruje da imaju unosne naslage nikla, bitne za većinu baterija za električne automobile. U kolovozu je KoBold Metals, kalifornijska tvrtka koju podržavaju Bill Gates i Jeff Bezos, osnovala ulaganje s Bluejay Miningom, britanskom tvrtkom, u potrazi za mineralima na Grenlandu pomoću umjetne inteligencije za određivanje naslaga iz brda podataka.

Trenutno su na Grenlandu aktivna samo dva rudnika, jedan koji proizvodi rubine, a drugi anortozit, koji se koristi u bojama, plastičnim premazima i posebnim vrstama stakla. No deseci tvrtki imaju istražne projekte, a pet dozvole za početak kopanja.

Mariane Paviasen danas je čuvana osoba koja tiho govori i pažljivo bira riječi, barem kada govori engleski, koji joj nije materinji jezik. No ona također u regiji ima reputaciju zbog nepomirljivosti i protivljenja rudniku, što joj je izgradilo kredibilitet.

Čelnici nove vlade na Grenlandu vide rude kao sredstvo za postizanje financijske neovisnosti od Danske. Grenland naime ima parlament koji mu nadzire unutarnje poslove, ali Danska mu određuje vanjsku politiku i subvencionira proračun s 3,9 milijardi danskih kruna godišnje, odnosno oko 620 milijuna dolara.

Novac dobiven od minerala mogao bi se upotrijebiti za poboljšanje prometnih veza i obrazovanje te učiniti gospodarstvo manje ovisnim o ribolovu. No na dokovima postoji gotovo jednoglasno protivljenje rudnicima.

Vjerojatno vas ne bi trebalo šokirati to što se ljudi koji podnose arktičke zime i love kitove u malim čamcima ne boje rudarskih tvrtki u stranom vlasništvu.

'Moja djeca i unuci također bi htjeli živjeti u ovom gradu', rekao je Emanuel Joelsen, jedan od lovaca na kitove. Meso kitova i dalje je velik dio prehrane na Grenlandu, a prema međunarodnim ugovorima, dopušteno im je loviti ograničen broj životinja.

Kao i gotovo sva naselja na Grenlandu, u Narsaq se može doći samo morem ili zrakom. Većina ljudi govori grenlandski, autohtoni jezik srodan inuitskim jezicima u Kanadi i na Aljaski. Glavni poslodavci su vlada i mala tvornica što čisti i zamrzava morske plodove, losos i škampe koje su domaći ljudi ulovili za izvoz u Aziju.

Stanovnici Narsaqa u početku su bili za obližnji rudnik, privučeni obećanjem o prijeko potrebnim radnim mjestima.

'Rekli su da će ljudi u Narsaqu biti bogati zbog rudnika', rekao je Niels Sakeriassen, upravitelj tvornice za preradu ribe.

No mišljenje se promijenilo jer su ljudi saznali više o projektu. Jalovina iz površinskog kopa odlagala bi se u jezero koje se nalazi iznad grada. Stanovnici Narsaqa nisu vjerovali jamstvima Greenland Mineralsa da će brana spriječiti to da radioaktivna voda dospije u njihove domove.

Rukovoditelji kažu da su svjesni potrebe obraćanja pozornosti na klimatske probleme. U kolovozu je kiša prvi put pala na istraživačkoj postaji na vrhu ledenog pokrova Grenlanda. To je bila tema rasprave gdje god da su se okupili Grenlanđani.

Neke rudarske tvrtke vide priliku za uspostavljanje Grenlanda kao uglednog izvora sirovina za proizvodnju i transport energije bez emisija.

'Možete učiniti to na pravi način', rekao je Bo Moller Stensgaard, bivši geolog danske vlade i izvršni direktor Bluejay Mininga.

Ukazao je na Bluejayeve planove za početak vađenja ilmenita, rude koja sadrži titan, s nalazišta stotina kilometara sjeverno od Narsaqa. Ilmenit se može odvojiti od crnog pijeska koji ga sadrži pomoću magneta, a ne otrovnih kemikalija, rekao je Stensgaard, dok će se pijesak obnoviti nakon završetka rudarenja.

Na suprotnoj strani od Narsaqa nalazi se rudarski projekt čiji glavni zagovornik nije izazvao isto neprijateljstvo. Greg Barnes, veteran iz Australije, ima dozvolu za miniranje područja poznatog kao Tanbreez. Barnes je rekao da Australija ima samo tragove radioaktivnosti, ali bogate naslage metala poput tantala, koji se koristi u mobilnim telefonima, i cirkonija, koji se koristi u gorivnim ćelijama i raznim vrstama elektronike.

Barnes je možda nesvjesno odigrao ulogu u poticanju Donalda J. Trumpa da pokrene ideju o kupnji Grenlanda dok je bio predsjednik. Glasine da je Trump htio kupiti otok od Danske pojavile su se ubrzo nakon što je Barnes posjetio Bijelu kuću 2019. kako bi upoznao dužnosnike s potencijalom Grenlanda.

Negirajući da je tu ideju usadio Trumpu, Barnes je rekao da američki dužnosnici 'vide nas kao rješenje' za sprječavanje kineske dominacije na području minerala.

Do sada su se Paviasen i njezina grupa usredotočile na zaustavljanje projekta Greenland Minerals. Ali oprezno promatraju i Barnesove planove.

Grenlandski minerali zadržali su slabu reputaciju otkako su u travnju izbori doveli na vlast vladu koja se protivi uranu, ali nisu odustali od rudarstva u blizini Narsaqa. Tvrtka traži načine za rješavanje lokalnih problema, naprimjer slanjem minerala na neko drugo mjesto radi prerade, a ne odvajanjem urana u Narsaqu.

Greenland Minerals obećao je obučiti lokalno stanovništvo da radi u rudniku te da će kupovati od lokalnih dobavljača kad god je to moguće. Također je naručio studije koje pokazuju da bi radioaktivnost iz rudnika bila zanemariva i da bi postojao minimalan utjecaj na okoliš.

Projekt bi 'donio mnoge koristi Narsaqu i južnom Grenlandu', rekao je John Mair, generalni direktor Greenland Mineralsa u e-poruci. 'To bi bio značajan gospodarski poticaj za lokalna poduzeća', istaknuo je.

Najveći dioničar Greenland Mineralsa s 9,4 posto udjela je Shenghe Resources, blisko povezan s kineskom vladom. Mair demantira medijske napise da je Greenland Minerals 'smokvin list' za kineske interese, rekavši da Shenghe ima ključnu savjetodavnu ulogu.

'Nema zapadnih grupacija koje bi mogle parirati Shengheovoj vještini i stručnosti' u rijetkim mineralima, rekao je Mair.

Neki lokalni stanovnici podržavaju rudarski projekt, no oni su manje vidljivi.

Rudarstvo međutim nije jedini problem na Grenlandu. Taj se teritorij nalazi na prvoj liniji klimatskih promjena, a znanstvenici su prošle godine izvijestili o rekordnom gubitku leda. To pak ima značajne implikacije na nizinska obalna područja diljem svijeta.

Uz povećanje rudarskih mogućnosti, otapanje leda proširilo je mogućnosti novih brodskih linija diljem Arktika, što bi moglo skratiti vrijeme isporuke.

Ova promjenjiva stvarnost povećala je fokus na dugotrajne teritorijalne sporove, pri čemu su Danska, Rusija i Kanada polagale pravo na suverenitet nad ogromnim podvodnim planinskim masivom u blizini Sjevernog pola, poznatim kao greben Lomonosov.

Rusija također pojačava svoje gospodarske i vojne aktivnosti na Arktiku, na kojem ima dugu obalu, što je izazvalo zabrinutost zapadnih vlada.