Rast hrvatskog gospodarstva 12 kvartala zaredom dok se neke velike gospodarske sile kao Njemačka, Velika Britanija ili Japan bore s recesijom, zašto Hrvatskoj izvoz roba pada i je li rast temeljen na europskim fondovima, potrošnji građana i turističkoj sezoni dugoročno održiv, bile su teme večerašnje emisije Otvoreno na HTV-u
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan (HDZ) rekao je da vijest o rastu ohrabruje, kao i da su prognoze za sljedeće razdoblje itekako optimistične. Saborska zastupnica Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), profesorica na Sveučilištu u Slavonskom Brodu, komentirala je podatak o rastu građevinarstva više od 8 posto u zadnjem kvartalu, prenosi hrt.hr.
'To ne čudi jer je dobar dio sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u principu otišao u takve projekte, ali isto tako imamo obnovu potresom pogođenih područja. To su sve veliki projekti koji zahtijevaju angažman građevinske operative', rekla je Vučemilović i dodala da ovaj rast koji se temelji na osobnoj potrošnji i europskim fondovima dugoročno nije održiv, kao i da je pad robnog izvoza zabrinjavajuć.
vezane vijesti
Saborski zastupnik Branko Grčić (SDP), profesor na ekonomskom fakultetu u Splitu, reagirao je na kritiku Vesne Vučemilović na račun vlade Zorana Milanovića, čiji je bio potpredsjednik i ministar, i podsjetio na ono što je prethodilo njihovom mandatu, koji je počeo 2011.
'Velika kriza 2008., Sanaderova vlada, HDZ-ova vlada, krizni porezi, rezanje proračuna, ministar financija je 2011. ostavio našoj vladi samo u toj godini 25 milijardi kuna deficita, to vam je bilo 8,5 posto BDP-a. Do kraja mandata smo mi došli na 2,5 posto rasta', rekao je Grčić koji se slaže s Vučemilović da sadašnji hrvatski rast nije dugotrajno održiv već da otkriva gomilu problema.
'Prije svega u realnom, industrijskom sektoru. Investicije u Hrvatskoj u privatnom sektoru stagniraju već, ja bih rekao, zadnjih sedam-osam godina', rekao je Grčić i dodao da ekonomija ide u rentijerskom smjeru. Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, rekla je da novca u gospodarstvu ima jako puno.
'Potrošnja je snažna. Rekla bih da jednim dijelom još uvijek tu potrošnju fila ona oskudica potrošnje tijekom pandemije i onih prvih godina nakon pandemije, rekla je Ivanov, no istaknula je kako se to ne odražava na sve dohodovne grupe jednako.
'Jedan dohodovni sloj ljudi, od srednjeg prema vrlo viskom dohotku, troši zaista puno. Onaj drugi dio stanovništva RH ovu stopu od 4,3 posto nije osjetio. I to je ono što zaboravljamo', rekla je Ivanov.
