Pritom je imovina koju građani drže u obveznim mirovinskim fondovima na kraju prošle godine iznosila 119 milijardi kuna, a u dobrovoljnim fondovima 6,7 milijardi kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Od početka rada obveznih mirovinskih fondova, od 2002. godine, prosječan prinos u kategoriji A iznosi 6,91 posto, u kategoriji B 5,41 posto, a u kategoriji C 5,13 posto.

Kriza uzrokovana korona virusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda, ističu iz te regulatorne agencije.

Fondovi kategorije A, u kojoj štedi 3,8 posto osiguranika, završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43 posto.

Fondovi kategorije B, u kojoj ulaže 94 posto članova, na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94 posto.

Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C, s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15 posto, jer zbog zaštite tih 2,3 posto članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize, navode iz Hanfe.

Pritom pojašnjavaju da osobe kojima je do umirovljenja preostalo manje od pet godina moraju biti članovi upravo mirovinskog fonda kategorije C, a kako ih se ne bi izlagalo riziku pada cijene dionica te kako bi se očuvala vrijednost njihovih budućih mirovina.

Najveći dio imovine mirovinskih fondova i dalje je uložen u hrvatske državne obveznice, i to 68,2 posto u obveznim mirovinskim fondovima te 58,9 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

U dionicama je 18,5 posto imovine u obveznim mirovinskim fondovima, a 24 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

U investicijske fondove, pak, uloženo je 8,3 posto imovine obveznih mirovinskih fondova, a 10 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

U 2020. došlo je do blagog smanjenja ulaganja u obveznice, u prosjeku za 3,24 posto, i blagog povećanja ulaganja u rizičniju imovinu (dionice i investicijske fondove), u prosjeku za 1,54 posto, navode iz Hanfe.

Kako ističu, i u ovoj godini najveći izazov društvima za upravljanje mirovinskim fondovima bit će nastavak razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, koje potiču na ulaganja u druge oblike imovine radi ostvarenja viših prinosa, uz istovremeni fokus na smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala.

Cilj Hanfe u idućem razdbolju je potaknuti korištenje principa društveno odgovornog financiranja pri investiraju imovine mirovinskih fondova. Očekuje se zato i da će mirovinska društva Hanfi uskoro podnijeti novi plan ulaganja u gospodarstvo, ponajviše kroz osnivanje novog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća, zaključuje se u priopćenju.