Nakon rekordne 2019. godine, u kojoj su se prinosi 'mirovinaca' penjali i do 16 posto, u ovoj godini menadžeri fondova morali su se boriti za pozitivan predznak. Nepovoljni trendovi na financijskim tržištima kulminirali su za vrijeme prvog vala pandemije koronavirusa u proljeće, a do kraja godine svjedočili smo neujednačenom oporavku.

Kriza na svjetskim financijskim tržištima najviše je pogodila fondove višeg stupnja rizika (kategorija A), koji značajniji dio kapitala plasiraju u dionice. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji iznosi -0,21 posto, a za usporedbu, godinu ranije dosegnuo je 13,22 posto.

U nepovoljnim okolnostima najbolje su se snašli menadžeri fonda PBZ CO, koji su jedini uspjeli uvećati ušteđevinu svojih članova i to za 1,67 posto. Ostali fondovi pretrpjeli su gubitke, a najveći minus bilježi Erste plavi (-1,16 posto).

Unatoč ovogodišnjim negativnim prinosima, fondovi A kategorije i dalje imaju najbolje rezultate na duži rok. Prosječni godišnji prinos u zadnjih pet godina je malo iznad šest posto, a po uspješnosti prednjači PBZ CO s prinosom od 7,57 posto.

Fondovi srednjeg rizika (kategorija B), u kojima za 'stare dane' štedi većina zaposlenih, postigli su nešto bolje rezultate. U prosjeku su bogatstvo svojih članova u godinu dana uvećali za 0,43 posto dok su u 2019. zaradili preko devet posto. Pritom su dva fonda bila u plusu (AZ i PBZ CO), a dva u minusu (Erste Plavi i Raiffeisen).

Titulu pobjednika ove godine nose konzervativni fondovi kategorije C, koji upravljaju štednjom zaposlenih nadomak mirovine. Sva četiri mirovinca iz ove kategorije bila su u plusu, a prosječan prinos mjeren Mirexom iznosio im je 1,13 posto (lani 5,43%). Pritom se po uspješnosti izdvojio PBZ CO, a donekle je podbacio AZ.

Broj članova 12 obveznih mirovinskih fondova u 11 mjeseci ove godine povećao se za gotovo 48.000 te je dostigao 2,05 milijuna. U istom razdoblju neto imovina fondova povećana je za 6,3 milijarde kuna, dosegnuvši 118,3 milijarde kuna.