Predsjednik NHS-a Krešimir Sever, posebni savjetnik premijera Zvonimir Savić te vlasnik Munje Ivan Miloloža, u petak su u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' govorili o jučer predstavljenim 21 milijardu kuna vrijednim mjerama za pomoć građanima i gospodarstvu, koje uključuju ograničenje rasta cijena energenata i nekih osnovnih namirnica
Savić je između ostalog rekao da bi HEP zbog ograničenja cijena struje i toplinske energije trebao pretrpjeti gotovo šest milijardi kuna, ali da će 'morati izdržati'. Sever je izrazio bojazan zbog mogućnosti izazivanja umjetnih nestašica, a Savić je poručio da nema bojazni od nestašica.
Sever je za HRT rekao da je paket sveobuhvatan, da obuhvaća sve građane, a još dodatno dodiruje skupine kao što su nezaposleni, umirovljenici i energetski siromašni. Na drugoj strani, pomaže se gospodarstvu na ulaznim cijenama. Međutim kao potencijalne probleme istaknuo je mogućnost izazivanja umjetnih nestašica, te da snižavanje cijena pogurne proizvođače, prerađivače i prodavače da dižu druge cijene.
'Ono što se najgore događa u svemu kad je riječ o hrani, to je da najgore prolaze proizvođači i mi krajnji kupci. Negdje između se to samo pridodaje, pridodaje, pridodaje', rekao je Sever.
Savić je naveo da su prije javnih objava imali u Vladi niz razgovora sa sindikatima, poslodavcima, proizvođačima i trgovcima, da bi procijenili do koje mjere mogu postupiti kako bi mjere bile i solidarne. Istaknuo je i da su definirane i maksimalne trgovačke marže – za šećer, primjerice, ona iznosi 1 posto. Također je napomenuo da su za zamrzavanje cijena odabrani proizvodi koje dijelom koriste i najosjetljivije socijalne skupine.
'Nije ovakva odluka samo jednostrano nametanje Vlade, nego dogovor s dionicima u sustavu da dođemo do rješenja koje obuhvaća u ovom slučaju devet proizvoda', rekao je Savić za HRT. Poručio je da nema bojazni od nestašica. Naglasio je i da su ove mjere privremene – ekonomski takve mjere ne mogu izrazito dugo trajati jer se povezuju s rizicima koji su ranije spomenuti. Dodao je i da je, što se tiče građanstva, cijena plina zagarantirana i da neće doći do promjene do 1. travnja iduće godine. Za ostale subjekte će se o cijenama idućih dana raspravljati na europskim tijelima.
Miloloža je rekao da su u Munji upozorio je na visoke cijene plina. 'Ove cijene energenata narasle su ne 50 ili 100 posto, nego pet, odnosno sedam puta. I to je prava činjenična situacija u Republici Hrvatskoj', rekao je Miloloža, koji je o mjerama Vlade rekao da je svaka pomoć dobra.
'HEP će morati izdržati'
Također je istaknuo da i građani negdje rade, upitavši se što im znači što će kod kuće plaćati manje, ako zbog energenata u tvrtki u kojoj rade možda neće dobiti veću plaću koju su trebali dobiti. Što se tiče ograničenja cijena električne energije, urednik i voditelj Mislav Togonal istaknuo je da HEP ima prazno Perućko jezero, da je hidrološka situacija katastrofalna, te da HEP struju kupuje na burzi, uvozi je i prodaje po manjoj cijeni građanima, pa pitao Savića hoće li HEP izdržati.
'Izdržat će. Morat će izdržati, Vlada je tu da pomogne ako bude kriznih situacija. U ovim kriznim trenucima vrijeme je velike solidarnosti', rekao je Savić. Naveo je da je cijena za hrvatska kućanstva 59 eura za megavatsat, a tržišna 450 do 500.
'Možete zamisliti koliki je to onda pritisak na HEP, ovih pola godine, ali opet – sve je u cilju ublažavanja rasta cijena. Ono što je procjena da bi vrijednosno HEP trebao pretrpjeti, ako bude po našim procjenama, zbog ograničenja cijena i struje, pa i toplinske energije, to je gotovo šest milijardi kuna', rekao je Savić za HRT
Također je istaknuo da je cijena nepromijenjena za kućanstva koja koriste toplane, od kojih je polovica u Zagrebu. Što se tiče ljudi koji se griju na drva, na pelete, snižena je stopa PDV-a, a s Hrvatskim šumama dogovoreno je da se proizvodna količina poveća za otprilike 10 posto i daju dodatni popusti.
Sever je rekao da se s nižim PDV-om za drva kasni, a što se tiče povećanja neoporezivih davanja na plaću, rekao je da sindikati nikad nisu protiv toga, ali da iskustva s hrvatskim poslodavcima kažu da se ta neoporeziva davanja onda koriste umjesto povećanja plaća.