Od 5,5 milijardi kuna koje bi se trebale sliti u sektor prometa do 2027. godine, na modernizaciju željezničkog sektora će se potrošiti 40 posto toga iznosa, rečeno je u utorak tijekom panela "Mogućnosti korištenja sredstava iz NPOO-a i fondova EU u području prometa i logistike".
Direktor Sektora za graditeljstvo i promet Hrvatske gospodarske komore Dario Soldo rekao je kako su do 2027. godine iz bespovratnih sredstava i povoljnih kredita iz EU fondova za razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, predviđene investicije od 5,5 milijardi kuna.
"Dodatnih 900 milijuna kuna osigurano je za investicije usmjerene na osiguranje odgovarajuće pokrivenosti širokopojasnog pristupa i kapaciteta za sve sektore koji su ključni za oporavak i otpornost. Dakle, za svakoga ponešto“, istaknuo je Soldo, a prenosi u priopćenju Hrvatska gospodarska komora.
Dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić, kazao je kako je bitno da se tih 5,5 milijardi kuna adekvatno i korisno potroši i poručio da je fakultet spreman za istraživanje i suradnju.
"Mi na fakultetu imamo znanje koje je ogroman kapital, a kada bi se ta baza znanja povezala s ovim programom EU naša cjelokupna ekonomija bi bila brža i bolja“, izjavio je Mlinarić, dodavši da se modernizacijom prometa cjelokupno gospodarstvo čini bržim i boljim.
Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić detaljnije je prezentirao što sve NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) donosi za hrvatsku ekonomiju, s posebnim naglaskom na promet. Pohvalio je dinamiku Hrvatske u pripremi projekata i investicija kazavši da smo zasad u samom vrhu Unije prema povlačenju dostupnih sredstava.
"Činili smo sve da nam spremnost sektora prometa bude što veća kako bismo mogli iskoristiti sve investicije“, rekao je Savić.
Državni tajnik za more i EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver osvrnuo se na proces pregovora s EK koji je bio dug i naporan.
"Sada je na nama da sve zacrtano u programu i realiziramo. Preko 40 posto sredstava je usmjereno na željeznice koje smo malo zapostavili zbog razvoja autocesta, a to se podudara i s našom nacionalnom prometnom strategijom“, kazao je Bilaver.
Profesor na Fakultetu prometnih znanosti Marko Šoštarić istaknuo je da će se poticati održivi oblici putovanja, od bicikliranja, do modernizacije javnog prometa, prvenstveno tramvaja i prigradskih željeznica. "Promet tereta bi se u što većoj mjeri trebao preusmjeriti na željeznicu, ali i unutarnje plovne puteve“, rekao je.