Po riječima potpredsjednice HGK Vesne Trnokop Tanta, ti su sadržaji prepoznati kao područja na kojima članice komore, ali i ukupno gospodarstvo, trebaju najviše informacija te imaju najveće šanse za ostvarivanje koristi.

Naime, od 2005. godine, od kada je Hrvatska počela koristiti pretpristupne fondove EU, godišnja se alokacija kretala između 125 i 157 milijuna eura, a samo u drugoj polovici ove godine iz strukturnih i kohezijskog fonda EU za Hrvatsku je namijenjeno oko 450 milijuna eura.

Edukacijski sadržaji HGK bavit će se i nekima od 17 programa Unije za koje će Hrvatska od 1. srpnja plaćati članarinu, poput Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) ili dijela programa akademske mobilnosti Erasmus koji se odnosi na mlade poduzetnike - početnike.

Također, kazala je Trnokop Tanta, u razdoblju do pristupanja EU, HGK će gospodarstvenike informirati i o zajedničkom tržištu čijim dijelom postajemo ulaskom u EU, a koje kao najveće svjetsko integrirano tržište s 500 milijuna potrošača ostvaruje petinu svjetskog BDP-a. Posebno će pritom biti riječi i o suradnji s tzv. trećim zemljama, koje su trenutno uglavnom u procesu dogovaranja novih ugovora o slobodnoj trgovini s EU, a koji će se primjenjivati i u Hrvatskoj nakon 1. srpnja.

Poseban dio edukacijskih aktivnosti HGK odnosit će se na uslužne djelatnosti, koje generiraju 68,8 posto hrvatskog te 73,5 posto BDP-a EU, odnosno u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj imaju udio od 57,8 posto, a u EU od 69,6 posto. Poduzetnici iz tog sektora naime ulaskom Hrvatske u EU mogu svoje usluge pružati na području cijele EU pod istim uvjetima kao i ostali pružatelji usluga iz svih članica Unije bez dodatne registracije, a na taj se način otvara i hrvatsko tržište usluga, istaknula je Trnokop Tanta.

Poseban naglasak HGK će dati malom i srednjem poduzetništvu koje se, prema njenim riječima, mora prvenstveno fokusirati na korištenje sredstava EU za istraživanje, razvoj i inovacije.

U prvim danima članstva Hrvatske u EU pak HGK će održati konferenciju o vlastitim mogućnostima lobiranja u EU, s obzirom da je komora članica 20-tak europskih strukovnih udruženja kroz koja za svoje članice može lobirati prilikom donošenja budućih EU propisa.