Podaci prema namjeni potrošnje pokazuju da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 9,9 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. A kad poskupljuje prijevoz, tj. gorivo, ubrzo za njim poskupljuju sve druge vrste roba i usluga jer na tržištu gotovo da nema robe koju se u jednom ili više faza njenog postojanja ne preveze kamionom ili automobilom, ako gorivo već nije na neki drugi način uračunato u cijenu njene proizvodnje.

Ima li Hrvatska narodna banka (HNB) instrumente da zauzda inflaciju jer je jasno da ne može utjecati na inflaciju ponude, odnosno povećane ulazne troškove, što i jest obilježje postojeće inflacije, iako je ona možda i kombinirana, odnosno ima i svoju potražnu stranu.

Hoće li tu središnja banka povlačiti kunsku likvidnost bude li trebalo, pitali smo dalje, podsjećajući da je stabilnost cijena i zakonski cilj HNB-a, neovisno i o ulasku u eurozonu, sve dok – kuna postoji. Pritom treba spomenuti i da povlačenje kuna ne ide bez posljedica – tada jača tečaj, a on je, opet, limitiran mehanizmom ERM2.

"U 2021. se očekuje ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na 1,7 posto, s 0,1 posto u 2020. godine, što bi uvelike trebalo biti rezultat očekivanog snažnog povećanja godišnje stope promjene cijena energije s –5,3 posto u 2020. na oko 5,9 posto u 2021. Pritom bi se doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji povećao s –0,9 postotnih bodova u 2020. na oko jedan postotni bod u 2021. godini, uglavnom zbog znatnog porasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, kao i zbog pozitivnog učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja učinka znatnog pojeftinjenja naftnih derivata početkom pandemije. Ocjenjuje se da su rizici da inflacija bude niža, odnosno viša od projicirane uravnoteženi, ali vrlo izraženi. U slučaju poboljšanja epidemiološke situacije i slijedom toga snažnijeg gospodarskog rasta u odnosu na osnovni scenarij projekcije – a to je situacija u kojoj se danas nalazimo – inflatorni bi pritisci mogli biti jače izraženi. Nadalje, inflatorni pritisci iz vanjskog okružja bi se također mogli povećati u odnosu na osnovni scenarij projekcije, prije svega u slučaju da cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu te inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, nadmaše trenutna očekivanja. Osim toga, ne može se isključiti ni snažnije prelijevanje rasta cijena sirovina na domaće cijene nego što se očekuje, predviđaju u HNB-u", piše Novi list.

Ipak, kažu da, temeljem njihovih saznanja o kretanjima cijena, na trenutno višu inflaciju u europodručju uglavnom djeluju pritisci prolaznog karaktera, osobito porast cijena energije. Reakcija središnje banke, navode dalje, "u načelu ovisi o izvorima inflacije i njezinoj naravi".

"Središnje banke u načelu ne djeluju ako ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima, nego tek ako se taj rast uvoznih cijena počne u znatnijoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga, rast plaća te se počne ugrađivati u inflacijska očekivanja. Dodatno, monetarna politika u Hrvatskoj u ovoj fazi pristupanja europodručju nešto je više ograničena u mogućnosti autonomnog djelovanja nego što je to inače slučaj, iako postoji prostor za djelovanje ako se pokaže da postoje znatni domaći izvori cjenovnih pritisaka. HNB monetarnu politiku vodi s ciljem očuvanja stabilnosti cijena i raspolaže instrumentima monetarne politike kojima osigurava ostvarenje toga cilja. No, kada se govori o ispunjenju inflacijskog kriterija za ulazak u eurozonu u 2021. godini, treba dodati da promjene monetarne politike u načelu ne daju veće učinke u roku od nekoliko mjeseci", odgovaraju u HNB-u.