Vlada, podsjetimo, predlaže da se prijevoz plaća samo temeljem računa, pri čemu bi naknadu primali zaposleni koji moraju na posao putovati više od dva kilometra od mjesta stanovanja do posla. Ako rade izvan mjesta stanovanja, tada bi do 50 kilometara, umjesto dosadašnjih 100, imao pravo na punu naknadu prijevoza, a za one iznad 50 kilometara troškove prijevoza po pola bi dijelili poslodavac i sam zaposleni.

Rezanje naknade za prijevoz Vlada je odlučila predložiti nakon što su sindikati rezolutno odbijali smanjenje naknade za minuli rad sa 0,5 posto na 0,3 posto po godini staža, a načelno su prihvatili smanjenje dnevnice sa 170 na 150 kuna, neisplatu božićnice ove i iduće godine te regresa iduće godine, kao i isplatu jubilarnih nagrada samo zaposlenima koji odlaze u mirovinu te imaju 40 i više godina radnog staža.

Međutim, nisu svi sindikati jednakih pogleda na odricanja koja od njih traži Vlada pa je izbilo i dosta međusobnih sukoba i optužbi te raznoraznih prepucavanja, a prema dosadašnjim izjavama, izmjene su spremni blagosloviti potpisom Hrvatski liječnički sindikat, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat djelatnika u kulturi te Sindikat zaposlenih u socijalnoj skrbi, a Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat srednjih škola, Sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sindikat medicinskih sestara traži da Vlada obeća povrat ovog, kako ga nazivaju, beskamatnog kredita, a traže i još neke ustupke koji nemaju direktne veze s trenutačnom temom pregovora.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribič ustraje na tome da neće potpisati izmjene TKU-a dok im Vlada ne zajamči da će božićnice i regresi isplatiti nakon krize, a zahtijeva i da se iz Zakona o reprezentativnosti, koji je Vlada s prošlotjedne sjednice poslala u saborsku proceduru, povuče odredba kojom se jača ulogu strukovnih sindikata. Učitelji, također, zahtijevaju i da Vlada riješi problem uredbe iz 2003. o uvećanju koeficijenta složenosti poslova za učitelje za tri, pet, sedam i devet posto, koja je prestala važiti još 2004., ali se isplata tog prava nastavila.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić nezadovoljnim je sindikatima jasno poručio: 'Pregovaramo o materijalnim pravima, onom što je na stolu. Ova Vlada ne pristaje na ucjene, na trgovinu, u ovoj Vladi nema posebnih sastanaka u četiri oka, nema dogovora ispod stola. Zakon o reprezentativnosti je u saborskoj proceduri i to je mjesto na kojem razgovaramo. Zakon o reprezentativnosti nema nikakve veze s pregovorima o materijalnim pravima Temeljnog kolektivnog ugovora.'

Ako sporazum ne bude postignut, Vlada je spremna otkazati temeljni kolektivni ugovor, a u tom slučaju Matica hrvatskih sindikata najavljuje štrajkove i pravnu bitku za koju smatra da je ne može izgubiti, a drugi dio sindikata pita se što će biti sa zaposlenima u međuvremenu, jer presuda, kakva god bila, neće doći preko noći.