Razvoj tehnologije redovito nosi promjene u naš svakodnevni život, a nerijetko iza naizgled sitnih promjena u dnevnim rutinama stoje korjenite i velike razlike u tradicionalnim sustavima koji desetljećima ili možda stoljećima funkcioniraju na isti način. Naznake jednog od takvih događaja mogu se pročitati iz niza vijesti i informacija koje su objavljene ili isplivale posljednjih mjeseci i tiču se financijskog svijeta, novca i načina na koji obavljamo plaćanja.

Kriptovalute, među kojima je najpoznatiji bitcoin, imale su svojih petnaest minuta slave prije nešto više od godinu dana zahvaljujući naglom skoku vrijednosti koji je privukao mnoge špekulante, ali i prosječne ulagače željne brze zarade. U međuvremenu, njihova vrijednost i atraktivnost su splasnule, ali daleko od toga da su igrači iz tehnološke industrije od njih odustali i neki među njima, pa i divovi poput Facebooka, nastavljaju razvijati nove sustave koji bi mogli uzdrmati i tradicionalne stupove financijskih sustava.

Prema šturim informacijama koje su se probile u medije, Facebook radi na razvoju vlastite valute, a neka njena verzija mogla bi se u upotrebi pojaviti već u prvom dijelu ove godine. Riječ je o svojevrsnoj kopiji projekata koje su ranije pokrenuli neki od Facebookovih konkurenata. Tako je kompanija koja stoji iza aplikacije Telegram, što se koristi za razmjenu poruka preko pametnih mobitela i poznata je po tome da ulaže velike napore u to da se šifriranjem i kriptiranjem zaštiti sadržaj tih poruka, lani prikupila čak 1,7 milijardi dolara kapitala za razvoj nove vlastite valute.

Prema posljednjim dostupnim informacijama, projekt te nove valute je pred završetkom, a sličnu inicijativu pokrenula je i nezavisna kompanija čiji će se konačni proizvod moći koristiti kroz sličnu aplikaciju za razmjenu poruka Signal. Facebookova ideja je ipak na sasvim novoj razini jer se radi o najpopularnijoj društvenoj mreži u svijetu.

Sve spomenute inicijative vrte se oko toga da se aplikacije za razmjenu poruka integriraju s platnim sustavima koji bi se mogli koristiti i za transfere novca među privatnim korisnicima i za kupovinu raznih roba ili plaćanje usluga koje nude razne kompanije. Integracija s postojećim servisima i aplikacijama, a unutar Facebookova svijeta to bi vrijedilo za WhatsApp, Facebook Messenger i Instagram te vrlo vjerojatno druge servise i proizvode, bila bi dodatna pogodnost za postojeće korisnike.

Transfer novca i međunarodna plaćanja dosad su uglavnom bili u sferi tradicionalnog financijskog svijeta banaka. Tehnološki razvoj i inicijative, poput internetskih banaka i plaćanja mobitelima, donijeli su malu evoluciju, no sve se još uvijek zasniva uglavnom na klasičnoj infrastrukturi. Postojeći servisi i aplikacije, poput PayPala ili sve popularnijeg Venma, i dalje se u osnovi baziraju na tim tradicionalnim sustavima. Čak i već postojeći primjeri integracije, poput najpopularnije kineske aplikacije za razmjenu poruka WeChat, koja već nudi korisnicima svojevrstan račun na kojem mogu čuvati novac i s kojeg mogu obavljati plaćanja, zasnivaju se na klasičnim valutama.

Ključna promjena koju bi donijela Facebookova, a i druge inicijative, ta je da bi se radilo o kriptovalutama – novim sredstvima plaćanja. Kriptovalute su ionako prvotno zamišljene s ciljem da se izbjegne nadzor koji imaju središnje institucije u kontroli platnog prometa ili količine novca u opticaju. No, za razliku od raznih bitcoina i ethereuma, a da ne spominjemo stotine drugih egzotičnijih i nepoznatijih kriptovaluta, nove inicijative su na tragu rješavanja barem jedne velike boljke od koje su pobolijevale dosadašnje kriptovalute, a to je vrlo ograničen broj mjesta na kojima se mogu koristiti. Telegram, prema posljednjim informacijama, koristi i do 300 milijuna korisnika, a Facebook preko cijele svoje palete raznih servisa ima ih čak 2,7 milijardi.

Stvore li se nove valute s toliko korisnika koji ih aktivno mogu koristiti u svakodnevnom životu za raznorazna plaćanja, automatski bi se stvorila i nova izravna konkurencija bankama ili izdavačima platnih kartica poput Vise ili Mastercarda. Ključno je pitanje, naravno, vrijednosti tih novih valuta jer je dosadašnje iskustvo s kriptovalutama pokazalo vrlo visoke oscilacije u njihovoj vrijednosti, što je bio i dodatni razlog zbog kojeg nisu bile privlačne za svakodnevnu upotrebu.

Prema dostupnim informacijama, u Facebooku zasad razmišljaju o tome da iza njihove valute kao protuvrijednost stoji košarica najpoznatijih velikih valuta. To znači da bi svojevrsna kontrola količine novca u opticaju i dalje ostala u rukama središnjih banaka i da bi Facebook za svaku jedinicu svoje valute jamčio odgovarajućim iznosom dolara, eura ili nekih trećih valuta na svojim računima. To istovremeno znači da i Facebookov novac ne bi bio atraktivan za špekulatore te bi omogućio korisnicima da ga mogu koristiti bez brige o tome je li mu vrijednost naglo skočila ili pala.

Kako u Facebookovu, u kojem na razvoju nove valute navodno radi pedesetak inženjera, tako i u drugim sličnim projektima još su uvijek otvorena razna pitanja i odgovori će doći vjerojatno tek njihovom mogućom primjenom. Još problema s dosadašnjim kriptovalutama izazivalo je i to što je nepostojanje nekih središnjih institucija za nadzor otvaralo prostor za kriminalno ponašanje, a sama infrastruktura onemogućavala je veći broj istovremenih transakcija.

Naravno, sasvim je realna mogućnost da se iz svih ovih pokušaja neće izroditi ništa spektakularno, da neće biti nikakve revolucije, već tek evolucija koja je ionako sastavni dio financijskog svijeta i njegova pokušaja da izmisli nove načine za ostvarivanje profita. No pokušaji rušenja ustaljenih praksi i struktura često su dobar poticaj za promjene na bolje, pa čak i ako to znači manje napora prilikom trošenja novca.