Može se to objasniti navikom, ali u nekim slučajevima postoje jaki razlozi za korištenje papira – uključujući estetski, funkcionalni, pa čak i sigurnosni aspekt.

Znanstvena studija objavljena 2021. pokazala je povećanu aktivnost mozga povezanu s pamćenjem informacija nakon što su zapisane rukom, za razliku od pohranjivanja na pametni telefon ili tablet, izvještava BBC.

Istraživanje se temeljilo na eksperimentima koji su uključivali malu skupinu studenata i diplomanata u Japanu, iako autori nisu istražili dugoročan učinak pisanja po papiru na učenje.

'Postoji velika razlika između informacija prikazanih na papiru i onih na ekranu', kaže Richard Harper, stručnjak za interakcije između ljudi i računala na Sveučilištu Lancaster.

Harper i njegova kolegica Abigail Sellen, kognitivna i računalna znanstvenica koja sada radi u Microsoftu, objavili su u 'The Myth of the Paperless Office' razloge zbog kojih je papir ostao tako važan u mnogim poslovnim organizacijama.

'Um bolje shvaća razrađene, složene, duboke argumente koji se protežu preko nekoliko stranica papira', tvrdi Harper, napominjući da kada trebate reći nešto posebno nijansirano i razrađeno, stavljanje toga na papir može biti dobra ideja.

Mnoge velike organizacije pokušavaju prijeći u velikoj mjeri ili isključivo na digitalni oblik, ali u tome nailaze na prepreke.

Američka vlada trebala bi prestati koristiti papir, ali to traje dulje od očekivanog. Prošle godine Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju otkrila je da trećina razgranate savezne vlade još uvijek nije usvojila e-dokumente i zbog toga je rok za digitalizaciju produljen do 30. lipnja 2024. godine.

Papir također igra važnu ulogu u državnim obavještajnim službama. U Velikoj Britaniji, naprimjer, vladina obavještajna agencija GCHQ čuva tisuće tajnih papirnatih dosjea o svom osoblju u trezoru u podrumu, a sigurnosna služba MI5 na svojoj web stranici navodi: 'Papirnati dosjei i dalje su nam važni.'

Ruska Federalna služba osiguranja (FSO), izravno zadužena za sigurnost predsjednika, vratila se korištenju pisaćih strojeva 2013. godine, navodno da bi spriječila curenje informacija.

Logistička industrija dugo se oslanjala na papirologiju za dokumentiranje tranzita robe. Iako se to počinje mijenjati, teško je dokinuti papirnate zapise u ovom sektoru, kažu poznavatelji te industrije.

Zdravstvena industrija također se povijesno oslanjala na papir. Od recepata do bolničke dokumentacije, papir se zadržao i u 21. stoljeću. Čak i kada bolnice prijeđu na digitalni oblik čuvanja podataka, suočavaju se s teretom pohranjivanja papirnatih dokumenata koji se odnose na skrb o bivšim pacijentima.

U Europskoj uniji 11 zemalja još uvijek koristi papir za medicinske recepte umjesto digitalnih sustava. U SAD-u papir tvrdoglavo ostaje u upotrebi u nekim dijelovima zdravstvenog sustava unatoč pokušajima modernizacije – utvrđeno je da 96 posto bolnica i 78 posto liječnika koristi elektroničke zdravstvene kartone u 2021.

Papir se i dalje smatra rezervnim medijem kad god zakažu elektronički sustavi. Nakon kibernetičkog napada na malu zajednicu na Aljasci 2018., općinsko osoblje brzo se prebacilo na papirnate obrasce i pisaće strojeve kada su im računala 'skinuta' s mreže, piše BBC.

Čak i Wikipedia, gigantska internetska enciklopedija koju neprestano ažuriraju i uređuju ljudi diljem svijeta, ima plan za hitne slučajeve zvan 'Politika upravljanja događajima na terminalu'. Više u šali se sugerira da bi tijekom nekog apokaliptičnog događaja milijuni urednika Wikipedije navodno imali zadatak prepisati njezin sadržaj na papir kako bi se sačuvao za pokoljenja.

Možda i nije toliko iznenađujuće to da u epizodi 'The Disease' 'Zvjezdanih staza: Voyager' kapetanica Kathryn Janeway podsjeća jednog od članova svoje posade da je priručnik Zvjezdane flote o osobnim odnosima debeo tri centimetra. Komentar jasno sugerira da će čak i 2375. godine papir biti u upotrebi.

Oskar Lingqvist, stručni konzultant za drvni sektor u McKinseyju, sjeća se gomile prezentacijskih materijala od 100 stranica koje su on i kolege nekad nosili na sastanke s klijentima.

'To je segment upotrebe papira, za koji bih rekao da je gotovo nestao. Ali dok se riješimo zadnjeg ispisanog računa ili obrasca proći će još puno vremena', uvjeren je Lingqvist.

No opći trend je jasan - upotreba papira je u padu, s time da se taj trend ubrzao izbijanjem pandemije covida. Trenutno ta stopa ponovo usporava i vjerojatno će se, smatra Lingqvist, vratiti na prosječni godišnji pad od oko pet posto.

Danas se tiska puno manje novina i časopisa nego prije samo desetljeće ili dva, što je jedan od glavnih čimbenika. Porast rada od kuće i korporativne inicijative za održivost usmjerene na smanjenje potrošnje papira također igraju važnu ulogu u tome.

Ali istraživanje McKinseyja također otkriva da cvjetaju druge vrste negrafičkog papira, posebice kartonska ambalaža. Podaci pokazuju da se proizvodnja ove vrste papira u Europi gotovo udvostručila između 2000. i 2020. godine. U Kini se u istom razdoblju otprilike učetverostručila. Procvat kupnje putem interneta povezan s izolacijom zbog covida jedan je od glavnih razloga.

Ambalaža za hranu, ambalaža za e-trgovinu i svileni papir – te vrste papira sve su traženije, kaže Alice Palmer, konzultantica za industriju šumarstva iz Kanade.

'Oslanjanje na papir kao jednokratni medij za prijenos hrane ili robe je problematičan', upozorava Sergio Baffoni iz Environmental Paper Networka (EPN), svjetske organizacije koja traži da industrija celuloze i papira bude što održivija.

EPN izvještava da se svake godine posječe tri milijarde stabala samo da bi se zadovoljila potražnja za ambalažom. 'To je suludo', ističe Baffoni.

U Velikoj Britaniji i SAD-u otprilike trećina ambalažnog otpada od papira i kartona nije reciklirana. Baffoni kaže da je karton jeftin materijal za pakiranje samo zato što mu je prava cijena – za ekosustave i sposobnost našeg planeta da izdvaja ugljik putem fotosinteze drveća – skrivena. Uvjeren je da bi bilo bolje koristiti plastičnu ambalažu jer se nju može upotrijebiti više puta, za razliku od one jednokratne kartonske.

Očigledno papir nikada neće potpuno izaći iz mode. Ali s obzirom na to da smo u samo 60 godina posjekli šumsko područje veće od otoka Bornea (800.000 četvornih kilometara), mnogi tvrde da je nerazumno sjeći stabla radi nekoliko listova papira.

Drugi opet tvrde da je vrijednost papira puno veća nego što se čini: zbog mirisa potpuno nove knjige, zbog rukom pisanog pisma starog prijatelja ili zapisa koji mogu preživjeti čak i u apokaliptičnoj budućnosti, kada posljednje računalo i baza podataka ugasnu.