analiza pokazala

Hrvati imaju kredite od 20 milijardi eura, evo na što su potrošili novac

28.07.2023 u 09:24

Bionic
Reading

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem svibnja 2023. iznosili su 20,5 milijardi eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,2 milijarde eura ili šest posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, dok je u odnosu na kraj 2022. zabilježen solidan rast od 3,1 posto (614,2 milijuna eura)

Dinamika godišnjeg rasta zadržava se između pet i šest posto od svibnja prošle godine. Na mjesečnoj razini, promatrana kategorija porasla je za 1,2 posto ili 242,4 milijuna eura.

Na osnovi transakcija, godišnji rast nastavio je ubrzavati, sa 6,3 posto u travnju na 6,5 posto u svibnju. U odnosu na travanj, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura. Promatrano po instrumentima, rast je generiran i gotovinskim nenamjenskim kreditima i stambenim kreditima, pišu analitičari Raiffeisena.

Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za jedan posto mjesečno i 4,6 posto godišnje. Krajem svibnja iznosili su 7,5 milijardi eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka 2023. na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021. U odnosu na kraj 2022., zabilježeno je povećanje za 293,5 milijuna eura ili 4,1 posto. Navedeno može zrcaliti očekivan rast kamatnih stopa, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažniju sklonost nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih plaća, pišu analitičari RBA-e.

Stambeni krediti s iznosom od 10,2 milijarde eura čine gotovo polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. U svibnju je zabilježen rast od 1,4 posto mjesečno i 9,4 posto godišnje (+9,6 posto u travnju). Najsnažnija stopa rasta na mjesečnoj razini od lipnja prošle godine odraz je provedbe državnog subvencioniranja stambenih kredita. Usporavanje intenziteta godišnjeg rasta posljedica je snažnijeg stambenog kreditiranja u svibnju prošle godine. U odnosu na kraj 2022., stambeni krediti porasli su za 2,7 posto ili 265,5 milijuna eura.

Euri i kune
  • Euri i kune
  • Euri i kune
  • Euri i kune
  • Euri i kune
  • Euri i kune
    +3
Euri i kune - ilustracija Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 806,5 milijuna eura, zabilježila su pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine i rast u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na svibanj 2022., pad je iznosio šest posto ili 51,7 milijuna eura, dok je u odnosu na prethodni mjesec evidentiran rast od 1,3 posto ili 10,1 milijun eura. Krediti po kreditnim karticama iznosili su na osnovi stanja 391,9 milijuna eura, a u svibnju je zabilježen rast na godišnjoj i mjesečnoj razini. U odnosu na svibanj 2022., krediti spomenute kategorije porasli su peti mjesec zaredom, a stopa rasta iznosila je 6,7 posto godišnje. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,7 posto.

Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite ostala je u svibnju gotovo nepromijenjena u odnosu na travanj i ožujak, na razini od tri posto. Kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite porasla je u svibnju na 5,81 posto (+18 baznih bodova mjesečno). Uz primjetno povećanje aktivnosti stambenog kreditiranja, prosječne kamatne stope na kredite stanovništvu blago su smanjene na mjesečnoj razini jer se subvencionirani stambeni krediti ugovaraju uz niže kamatne stope od tržišnih prosjeka.

'Općenito, unatoč kontinuiranom podizanju referentnih kamatnih stopa ESB-a, kamatne stope na kredite sektoru stanovništva do sada su tek blago porasle. Kako navodi središnja banka, u ključne čimbenike koji ublažavaju intenzitet prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti pad premije rizika zbog ulaska u europodručje, stabilna i rastuća depozitna baza, relativno nizak omjer kredita i depozita, mali udio promjenjivih kamatnih stopa kod odobravanja kredita te značajan višak likvidnosti. U nastavku godine očekujemo daljnje sužavanje razlike između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena, odnosno očekujemo zadržavanje prošlogodišnje dinamike rasta kredita stanovništvu', zaključuju analitičari RBA-e.