Prema ovoj studiji GfK, europski potrošači raspolažu sa 8,6 trilijuna eura za sveukupnu potrošnju i štednju u 2012. godini. Prosječna kupovna moć Europljana iznosi 12.802 eura po stanovniku i u odnosu na prethodno razdoblje porasla je za 2,1 posto.

Vodeći Lihtenštajn ima kupovnu moć po stanovniku na razini od 57.000 eura. Veliki je jaz prema prvoj sljedećoj zemlji - Norveška ima kupovnu moć na razini od 32 tisuće eura. Vrlo blizu je i sljedeća zemlja – Švicarska je na trećem mjestu. Ove tri prvoplasirane zemlje nisu članice EU-a. Na četvrtom mjestu slijedi Luksemburg sa 28.943 eura raspoloživog dohotka po stanovniku.

Ovi Europljani s najvišom kupovnom snagom suočeni su i s vrlo visokim troškovima života. Ipak, još uvijek im ostaje značajno više sredstava za potrošnju nakon što podmire osnovne troškove života, no što je to slučaj sa zemljama čija je kupovna moć niža.

Na suprotnoj strani je stanovništvo Kosova, Bjelorusije i Moldavije s kupovnom moći na razini manjoj od 2.000 eura po stanovniku. Na primjer, stanovnici Moldavije raspolažu samo sa 1.257 eura po stanovniku i time moraju pokriti troškove za hranu, stanovanje, razne usluge i sve druge tekuće troškove. To nije čak ni desetina europskog prosjeka – na kojem je Španjolska (rang 17) s oko 12.943 eura.

Hrvatska je 30. na ljestvici sa 39,7 posto prosjeka Europe s kupovnom moći od 5.085 eura po stanovniku

Neposredno prije Hrvatske je Turska s kupovnom moći od 5.422 eura i sa 42,3 posto europskog prosjeka, a prva iza je Mađarska sa 4.884 eura (38,1 posto europskog prosjeka).

Grad Zagreb ima kupovnu moć 30 posto veću od prosjeka zemlje, ali samo polovinu prosjeka kupovne moći za Europu. Najsiromašnija, Vukovarsko-srijemska županija,
ima kupovnu moć 30 posto ispod prosjeka Europe.