Ukupna stopa nataliteta iznosila je 1,59 (broj rođenja po ženi), što je znatno ispod prirodne stope zamjene. Naime, demografi smatraju da je za prirodno održanje stanovništva potrebna ukupna stopa nataliteta od 2,1.

Navedeni uvjet ne zadovoljava nijedna zemlja EU-a, a najbliža je Francuska sa stopom nataliteta od 1,9. Uz Francusku, relativno visoke stope nataliteta bilježe Švedska (1,78), Irska (1,77), Danska (1,75) i Velika Britanija (1,74).

S druge strane, najniže stope plodnosti zabilježene su u Malti (1,26), Španjolskoj (1,31), Italiji i Cipru (1,32), Grčkoj (1,35), Portugalu (1,38) i Luksemburgu (1,39).

Hrvatska se s ukupnom stopom nataliteta od 1,42 smjestila na granici skupine zemalja Europske unije s najnižim natalitetom. Trend pada nataliteta u Hrvatskoj je prisutan dug niz godina, a mjere populacijske politike dosad nisu dale vidljive rezultate.

To potvrđuju i aktualni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je u 2018. broj umrlih bio za 15.994 viši od broja živorođenih.

Unatoč izrazito visokom negativnom prirastu, prošla godina ipak je bila manje loša od 2017., u kojoj je zabilježen neslavni rekord s negativnim prirastom od 16.921 stanovnika.

Demografski izrazito negativan bio je i početak ove godine. Prema danas objavljenim privremenim podacima, u siječnju 2019. broj umrlih premašio je broj živorođenih za 2380 osoba, što je gotovo dvostruko više nego u prosincu.

Inače, u DZS-u procjenjuju da je sredinom prošle godine u Hrvatskoj živjelo četiri milijuna i 89 tisuća stanovnika, oko 195 tisuća manje nego u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva 2011. Demografi pak smatraju da smo pali ispod četiri milijuna stanovnika jer se velik broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.