Iako kritičari tvrde da su veće plaće i sigurnost zaposlenja ključne demografske mjere koje nedostaju Hrvatskoj, ne može se poreći to da su posljednjih godina osjetno porasli poticaji za roditelje.

Kako bi spriječila demografsku katastrofu, Vlada se ozbiljnije počela baviti ovom problematikom, što je rezultiralo i nekim konkretnim mjerama.

Sredinom prošle godine prošireno je pravo na dječji doplatak tako da je izmjenama zakona dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, to jest na 2328 kuna. Time je pravo na doplatak dobilo još 94.000 obitelji, odnosno 154.000 djece.

Također, osiguran je iznos od 67 milijuna kuna za sufinanciranje dječjih vrtića, odnosno za prenamjenu postojećih programa, a na osnovi zahtjeva jedinica lokalne samouprave.

Nastavljen je i program subvencioniranih stambenih kredita namijenjen mladim obiteljima, a krajem godine stigli su novi darovi. Poreznom reformom, između ostaloga, snižena je stopa PDV-a na pelene, a na samom kraju godine ministar financija Zdravko Marić povećao je neoporezivu naknadu za novorođenčad s 3000 na 10.000 kuna.

Mirovinskom reformom uveden je dodatni staž od šest mjeseci za svako dijete na koji imaju pravo majke (posvojiteljice) ili očevi (posvojitelji), ovisno o tome tko je koristio rodiljni dopust.

Stigle su i najave novih demografskih mjera koje možemo očekivati u 2019. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je izmjene Zakona o subvencioniranim stambenim kreditima, kojima će dodatne subvencije dobivati i roditelji koji već imaju djecu, a ne samo oni kojima se djeca rode prilikom otplate kredita.

Ministarstvo za demografiju i obitelj najavilo je izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojima će se delimitirati naknada za majke, odnosno očeve tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

U pripremi su i izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, prema kojima će ženama koje pokušavaju začeti biti omogućen veći broj besplatnih postupaka potpomognute oplodnje.

U demografsku obnovu sve intenzivnije uključuje se i lokalna samouprava. Kako bi potaknuli rađanje djece, brojni gradovi i općine uveli su posebne naknade za novorođenčad. Za prvo i drugo dijete najčešće se isplaćuje do 4000 kuna, a za treće i svako sljedeće rođeno dijete naknade se penju i do 130.000 kuna.

Među lokalnim jedinicama s izrazito visokim potporama za novorođenčad ističu se Općina Sali te gradovi Opatija, Pag, Vis, Komiža i Zagreb.

U Općini Sali na Dugom otoku za svako rođeno dijete roditelji dobivaju čak 60 tisuća kuna. Opatija se ističe po visokoj naknadi za prvo i drugo dijete (10.000 i 15.000 kuna) dok Vis isplaćuje najviše potpore za treće i svako iduće novorođenče, čak 176.600 kuna za treće dijete (20.000 kuna jednokratno, 129.600 kuna je stalna mjesečna pomoć do djetetove desete godine te 27.000 kuna potpora za jaslice i dječji vrtić), a svako iduće dijete dobiva 10 tisuća kuna više.

U Komiži, uz visoke jednokratne naknade za novorođenčad, isplaćuju stalnu mjesečnu naknadu od 1000 kuna za treće i svako naredno dijete do navršene desete godine.

Osim novčane naknade, koja se za treće i svako daljnje dijete penje na 54.000 kuna, Zagreb već dvije godine ima jedinstveni institut roditelja odgajatelja. Riječ je o naknadi od 3800 kuna koja se isplaćuje jednom od roditelja s troje i više djece, a koji se posveti njihovu odgoju.

Status roditelja odgojitelja s osiguranom plaćom do djetetove 15. godine u Zagrebu ima oko 3500 majki i 450 očeva. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi ovaj model proširiti na cijelu Hrvatsku i predlaže da se naknada plaća iz državnog, a ne iz gradskog proračuna.

Nažalost, sve ove mjere zasad nisu uspjele preokrenuti negativne demografske trendove. U prvih deset mjeseci prošle godine umrlih je bilo 13.628 više nego rođenih, a iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je dramatične razmjere.