Hrvatska je na 36. mjestu od 124 zemlje svijeta prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o indeksu ljudskog kapitala koji ocjenjuje uspjeh pojedine zemlje u razvijanju vještina i kompetencija ljudi kroz učenje te upotrebu stečenih znanja kroz produktivno zapošljavanje, objavilo je u srijedu Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK)
Prvih deset mjesta, prema indeksu ljudskog kapitala, zauzimaju Finska, Norveška, Švicarska, Kanada, Japan, Švedska, Danska, Nizozemska, Novi Zeland i Belgija.
Ovogodišnje izvješće, napominju iz NVK-a, naglašava da je talent, a ne kapital, ključan faktor koji povezuje inovacije, konkurentnost i gospodarski rast u 21. stoljeću. Također ističe i nadolazeće demografske promjene te mogućnost njihove procjene što omogućava pravovremeno planiranje radne snage. Ekonomije koje imaju stariju populaciju susreću se s potrebom bolje integracije mladih, žena, migranata i starijih radnika u radnu snagu svoje zemlje.
Indeks ljudskog kapitala sastoji se od dvije horizontalne teme - učenje i zapošljavanje - koje se provlače kroz pet, na godine podijeljenih, vertikalnih stupova (manje od 15; 15 - 24; 25 - 54; 55 - 64; i 65 i više godina). Na taj način indeks ocjenjuje uspjeh pojedine zemlje u razvijanju vještina i kompetencija ljudi kroz učenje te upotrebu stečenih znanja kroz produktivno zapošljavanje odnosno veličinu investicijskog jaza i implementacijskog jaza ljudskog kapitala neke zemlje.
Prva horizontalna tema - učenje - sadržava nekoliko podtema koje se odnose na obrazovanje, a to su pristup obrazovanju, kvaliteta obrazovanja, stečena znanja i učenje na radnom mjestu. Druga horizontalna tema - zapošljavanje - bilježi nekoliko dimenzija aktivnosti radne snage, a to su sudjelovanje u gospodarstvu, vještine i ranjivost.
Hrvatska je u skupini zemalja Europe i Centralne Azije koja je druga regija globalno po indeksu, nakon Sjeverne Amerike. Najbolje rangirane zemlje u grupi su Finska (1.), Norveška (2.) i Švicarska (3.) dok su najlošije Albanija (66.), Turska (68.) i Moldavija (71.).
Od zemalja u okruženju bolja od Hrvatske je Slovenija (15.), dok je Srbija na 50. mjestu te Makedonija na 55. mjestu
Hrvatska je dobro pozicionirana po prvom stupu, grupa ispod 15 godina (22. mjesto) i to po indikatoru postotka učenika koji završe upisano primarno ili sekundarno obrazovanje (10.) te jednakosti djevojčica i dječaka kod upisa u obrazovni sustav (1.).
Najlošije smo pozicionirani po drugom stupu, grupa od 15 do 24 godine (49.) i to zbog postotka stanovništva te dobne granice koje je zaposleno ili aktivno traži posao (114.) i stope nezaposlenosti (119.).
Kao problematična područja, napominju iz NVK-a, potrebno je još izdvojiti u trećem stupu, grupa od 25 do 54 godine indikator obrazovanja zaposlenika (113.) te stopu nezaposlenosti u ovoj dobnoj grupi (90.).
Također u četvrtom stupu, grupa od 55 do 64 godine i petom stupu, grupa od 65 godina na dalje, indikator koji pokazuje postotak stanovništva dobne grupe od 55 do 64 godine koji aktivno rade ili traže zaposlenje (106.) odnosno dobne grupe 65 godina na dalje (113. mjesto).
