Hrvatska je oduvijek bila samodostatna u proizvodnji jaja, čak i tijekom Domovinskog rata, a prema posljednjim podacima za 2020. godinu, na razini samodostatnosti približno smo u potrebama šećera - 95 posto, mesa peradi - 93 posto i jaja - 93 posto. Međutim rastom cijena hrane, koje ne prate otkupne cijene, pitanje je što će biti s farmama i hoćemo li, ako se ne nađe rješenje, ostati samodostatni jer istovremeno prednjači uvoz jaja iz drugih država.

Proizvodnja u Europskoj uniji znatno se smanjila, posebice jaja iz slobodnog uzgoja. Osim općenito manje proizvodnje i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, okidač za to bila je ptičja gripa nakon što se proširila u Nizozemskoj, Poljskoj, Italiji i Francuskoj. Prema informacijama iz studenog prošle godine, te su države morale eutanazirati 13 milijuna preradi.

Strelovit rast cijena iznenadio je domaće proizvođače jaja i peradare, kojima, kažu, preostaje tek nadati se da će se situacija stabilizirati u skorije vrijeme. Dražen Čurila, vlasnik i suosnivač farme jaja Luneta u Svetom Đurđu kod Ludbrega, kaže da je probijeno puno povijesnih rekorda kada je riječ o cijeni žitarica.

'Hrana za perad nam je najveći trošak i sudjeluje u ukupnim troškovima s oko 70 posto. Cijena je sada dvostruko viša od nekakvog normalnog višegodišnjeg prosjeka. Primjerice, uobičajena cijena kukuruza u ovo doba godine bila bi oko 1,10-1,20 kuna po kilogramu, a sada je 2,70 kuna. Otkupna cijena pšenice u žetvi je oko kune po kilogramu dok će ove godine biti oko 2,50 kuna po kilogramu. Tu se radi o dosta spekulativnom trgovanju jer kukuruz o kojem govorimo proizveden je po manje-više istim troškovima kao u nekim normalnijim godinama i netko će ostvariti ogromne profite', upozorava Čurila, a farmu je pokrenuo prije deset godina sa sestrom Ivanom. Danas imaju više od 144.000 nesilica i jedan su od najvećih izvoznika konzumnih jaja u Hrvatskoj.

Zbog naglog porasta ulaznih troškova Luneta je, kao i ostali proizvođači jaja i peradari, morala podići cijene proizvoda kojima su se morali prilagoditi i trgovački lanci.

'Nažalost, cijena jaja nije porasla usporedno porastu ulaznih troškova te su proizvođači jaja pod ogromnim pritiskom i teška su vremena. O profitima se trenutno i ne razmišlja, svi se nadamo da će se situacija smiriti, da će se cijene normalizirati i da ćemo uspjeti prebroditi ova pandemijska i ratna vremena', nada se Čurila.

Luneta plasira polovicu proizvodnje u zemlje EU-a – Njemačku, Austriju, Nizozemsku – a polovicu na domaće tržište. Tako rade od početka proizvodnje i činili su, ističe Čurila, sve da budu konkurentni na tržištu EU-a. Premda su im uvozna jaja predstavljala velik problem, situacija se poboljšala jer se uvoz smanjuje, a izvoz povećava.

Preklani smo izvezli jaja u vrijednosti od 2,9 milijuna eura

Prema statistici Državnog zavoda za statistiku (DZS), pandemija je imala pozitivan utjecaj na izvoz kokošjih jaja te je on preklani porastao za više od pola milijuna eura, što je rast od 24 posto u odnosu na 2019. godinu. Istovremeno je uvoz pao za više od 340.000 eura (-7,5 posto).

Nadalje, prema podacima DZS-a, Hrvatska je 2020. izvezla jaja u vrijednosti od 2,9 milijuna eura, uglavnom u susjedne države. Većina je otišla na tržište Austrije - čak 2,3 milijuna eura - potom u Sloveniju (330.000 eura) i Italiju (130.000). No u tom smo razdoblju uvezli jaja u vrijednosti od 4,1 milijun eura; standardno najviše iz Poljske (2,5 milijuna eura), potom iz Slovačke (370.000 eura) i Albanije (338.000 eura).

Na više od 260 registriranih hrvatskih farmi u 2019. godini proizvedeno je 600 milijuna jaja, 11 milijuna više nego godinu ranije, što je tada potvrdilo porast domaće proizvodnje.

Čurila naglašava da se još uvijek se uvozi velik broj jaja po veoma niskim cijenama, što stvara pritisak na trenutno ionako preniske cijene. Prije ulaska u EU uvozilo se oko 15 milijuna jaja godišnje, da bi to eksplodiralo deset puta nakon ukidanja granica, na nekih 150 milijuna jaja, što je ogroman udio s obzirom na to da hrvatska proizvodnja iznosi oko 650 milijuna jaja godišnje.

'Sad je uvoz na nekih 50 milijuna jaja godišnje i sigurno im hrvatski proizvođači mogu konkurirati prije svega kvalitetom, što moramo prezentirati kupcima, a jedan od načina je nedavno dobiven certifikat Dokazana kvaliteta Hrvatska', navodi naš sugovornik.

Navedenim certifikatom se, osim dokazane sljedivosti u cijelom postupku proizvodnje, potrošačima jamči dodana vrijednost, odnosno parametri kvalitete viši od onih propisanih zakonom.

Najviše uvozimo tijekom turističke sezone

Luneta godišnje proizvede 40-ak milijuna jaja. Pritom nastoje kontrolirati svaki detalj proizvodnje kako bi mogli proizvesti najkvalitetniji proizvod.

Najviše se uvozi ljeti, kad raste potražnja zbog turističke sezone, pa se u hotelima često mogu naći poljska jaja.

'Općenito se proizvodnja u Europi smanjila zbog visokih troškova, a niskih izlaznih cijena u posljednje dvije godine. Pandemija je utjecala na smanjenje potrošnje zbog zatvaranja restorana i hotela te je imala znatan negativan utjecaj na industriju proizvodnje jaja kako u Europi, tako i u Hrvatskoj', pojašnjava Čurila, na čijoj je farmi ukupno zaposleno 25 ljudi, uključujući administraciju, vozače i radnike u pakirnici te proizvodnim objektima.

Ministarstvo poljoprivrede je putem 13 mjera pomoći zbog pandemije isplatilo domaćim proizvođačima 675 milijuna kuna, a navode da su za sektor peradarstva u tri programa osigurali 32 milijuna kuna.

Luneta je također koristila program potpore zbog pandemije bolesti covid-19 namijenjen proizvođačima jaja u 2021. godini. No Čurila kaže da je na razini Europske unije bilo različitih pristupa u suočavanju prvo s pandemijom i sada ratom u Ukrajini te da je većina država financijski izdašnije pomagala svojim proizvođačima nego što je to bila situacija kod nas.

'Provjerite oznaku kad kupujete jaja'

'Zasad se proizvodnja u Hrvatskoj smanjila nekih 5-10 posto, prema mojoj procjeni, no čeka nas još dosta teških mjeseci i teško je predvidjeti što će se događati. U Europi je proizvodnja jaja smanjena i više, nekih 20-30 posto, i svi čekamo da se vratimo u neka vremena prije pandemije, da se situacija stabilizira i da se potrošnja vrati na prijašnje razine. Vjerujem da je sektor proizvodnje jaja vrijedan očuvanja i da možemo svakako biti samodostatni. Zato, kad kupujete jaja, provjerite nose li oznaku HR kako bi se pomoglo hrvatskim proizvođačima', kaže Čurila.

Još prošle godine predsjednik HGK – ŽK Bjelovar Jakov Ćorić upozorio je na to da, unatoč dobrim statističkim pokazateljima, domaće proizvođače muče strukturni problemi – niska cijena jaja u odnosu na okolne zemlje i uvoz po dumping cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje – a na sve to pridodaje se stalan rast cijena žitarica. Ćorić je inače direktor tvrtke Gala iz Bjelovara, na čijim se farmama proizvede više od 50 milijuna jaja godišnje.

Globalna proizvodnja jaja u posljednjih desetak godina porasla je za četvrtinu, odnosno na više od 82 milijuna tona u 2019. godini, što je više od 1,3 bilijuna komada. Najviše proizvodi Kina, 34 posto, a po glavi stanovnika jaja najviše konzumiraju Meksikanci, 360 komada godišnje, odnosno 22 kilograma po stanovniku. DZS navodi da Hrvatska, prema podacima iz 2017. godine, konzumira upola manje od Meksikanaca, odnosno 11 kilograma jaja godišnje po stanovniku.