Kako je Brexit promijenio poslovno okruženje? Kako otvoriti tvrtku u Velikoj Britaniji i proširiti se na tamošnje tržište? Kako pronaći britanske investitore i poslovne partnere te koje su kulturne razlike između britanskih i hrvatskih zaposlenika?

Neka su to od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti na panel-raspravi u sklopu konferencije o poslovanju u Velikoj Britaniji, u kojoj su sudjelovali izvršni direktor Q agencyja Filip Ljubić, Boris Pogačnik iz Infobipa, direktorica Londonskog festivala arhitekture Rosa Rogina, ginekologinja Tena Kovačević Janko, koja je završila subspecijalizaciju u londonskom Fetal Medicine Research Instituteu, Luka Dorotić iz odvjetničkog društva Čolić & Dorotić te direktor međunarodnih odnosa u HUP-u Marko Jurčić.

Konferenciju je otvorila predsjednica HUP-a Irena Weber, ukazavši na podatke koji ilustriraju dobre hrvatsko-britanske trgovinske odnose.

'U 2023. Hrvatska je u Ujedinjeno Kraljevstvo izvezla roba u vrijednosti od 248 milijuna eura dok je uvoz bio 137 milijuna. Hrvatska dakle s Britanijom ima suficit u međutrgovinskim odnosima', kaže Weber.

Britanija je usto četvrto najveće emitivno tržište Hrvatske što se tiče turističkih usluga. 'Posebno nas veseli to što se prihod od britanskih gostiju udvostručio u odnosu na 2019. te sad iznosi 1,3 milijarde eura', naglašava.

U području izvoza usluga se pak ističe izvoz ICT usluga, a on je u 2023. bio na razini od oko 150 milijuna eura. U tom sektoru Britanija je naše najveće izvozno tržište.

Ipak, kako smatra Weber, unatoč tim povoljnim pokazateljima, jasno je da je potencijal puno veći s obzirom na snagu hrvatske ekonomije.

'Već 20 godina samo pričamo o potencijalu'

Da su gospodarski odnosi Hrvatske i Britanije odlični, ali da ima puno prostora za rast, smatra i Marko Jurčić iz HUP-a. 'Potencijali su ogromni. Ali mi već 20 godina govorimo o potencijalu, a to nikako da se ostvari. Prestanimo više samo pričati', rekao je Jurčić.

Filip Ljubić iz Q agencyja iz prve ruke je ispričao kako je krenuo njihov poslovni put u Britaniji. 'Nekoliko godina smo pokušavali ući na londonsko tržište. Imali smo jako puno pokušaja i pogrešaka, ali nismo odustajali. Naposljetku smo počeli raditi s The Timesom i The Sunom i onda dobili hrpu velikih britanskih klijenata koji nas sad izuzetno cijene', rekao je Ljubić.

'Softverska smo firma i znali smo da je na londonskom tržištu manjak programera i developera, no vrlo brzo shvatiš da se firme poput naše iz cijelog svijeta pokušavaju probiti na to tržište', ističe Ljubić, dodavši kako je, kad je u pitanju IT, riječ o jedinom rastućem tržištu uz Saudijsku Arabiju otkako je počela kriza.

Prednosti britanskog tržišta

Boris Pogačnik iz Infobipa govorio je o tome zašto je odabrao baš britansko tržište za poslovanje. 'Pokazalo se da je snaga britanskog tržišta jednaka snazi europskog. Od najveće važnosti za nas bilo je to da iz Londona puno lakše možemo širiti svoje poslovanje na ostatak svijeta nego iz Vodnjana. Snaga koju ima britansko tržište jako je važna za internacionalizaciju biznisa', rekao je Pogačnik.

Ginekologinja Tena Kovačević Janko, koja je završila subspecijalizaciju iz fetalne medicine u Londonu, naglasila je da se nakon uže specijalizacije ipak vratila u Hrvatsku kako bi ovamo donijela znanja koja je stekla u Londonu, i to iz područja koje ovdje još uvijek nije toliko razvijeno.

'Prva sam to znanje donijela u Hrvatsku, a Britanija to znanje već ima. Zaljubila sam se u taj posao, u ta istraživanja i kolektiv, ali kvaliteta života mi je strašno patila jer se tamo jako puno radi. I onda sam se sjetila da sam zapravo otišla u London s misijom da ću jednog dana vratiti to znanje u Hrvatsku', kaže Kovačević Janko.

Luka Dorotić osvrnuo se na pravni aspekt hrvatsko-britanskog poslovanja, posebice u okvirima nakon Brexita.

'Svi moraju proći standardne formalnosti, poput registracije društva, i pregršt je agencija koje vam pritom mogu pomoći. Pravi izazov je pak kad odlučite aktivno raditi jer sve mora biti u okvirima britanskih regulacija i zakonodavstva i tu savjetujemo da se angažira lokalni pravni savjetnik', ističe.

Što se pak tiče Brexita, s njime se aktualiziralo pitanje radnih dozvola i viza. 'Ovisno o tome koju kvalifikaciju imate i što želite, odabrat ćete jednu od viza – standardnu radnu vizu ili onu za ulazak na tržište s inovativnim biznisom ili, ako ste primjerice priznati stručnjak, posebno tijelo će vam odrediti što je potrebno da je dobijete', kaže on.

Kao prednost poslovanja u Britaniji istaknuo je to da je administrativno opterećenje puno manje nego kod nas te da vlada izrazito poticajna atmosfera za rad i boravak.

Jurčić pak o Brexitu kaže da je sreća u nesreći bila to što Hrvatska nije imala što uništiti. 'Robna razmjena nije pala, turizam raste. Brexit nije naštetio našem odnosu, tržište nije izgubilo svoj potencijal. No uvijek može jače i bolje', dodao je.

Hibridnim modelom rada do veće produktivnosti

Rosa Rogina izdvojila je 'kontroliranu fleksibilnost' kao jednu od značajki poslovanja u Britaniji.

'Od covida preko 60 posto kompanija u Londonu ima jedan od oblika rada od kuće. Tu je i sve više prisutan četverodnevni radni tjedan, a postoje i poslovi na kojima više osoba dijeli neku radnu poziciju, pa onda i coworking. Sve je fleksibilnije, ali opet postoje granice', naglasila je ona.

Poslodavci su, kako kaže, uvidjeli da se većom fleksibilnošću rada dobiva i veća kvaliteta, ali se i štedi prostor jer mnoge tvrtke sada dijele poslovne prostore.

Boris Pogačnik pak kaže da se u Hrvatskoj još uvijek traži najbolji omjer rada od kuće i u uredu. 'Postavlja se pitanje prijenosa znanja. Ljudima koji tek dođu raditi u neku tvrtku od velike važnosti je da su više u uredu. I tijekom nekih intenzivnijih vremena puno je lakše kad mogu komunicirati i mimikom i tijelom', ističe on.

S druge strane, Filip Ljubić kaže da svi oni rade od kuće, no da njihova zgrada ipak 'živi' jer se u njoj održavaju radionice i sastanci. 'Ne samo da uštedimo novac, nego smo i produktivniji', dodaje.