Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol član je IMCO-a, odbora Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

'Prošek je tradicionalno hrvatsko vino po svemu različito od talijanskog prosecca. Poznata je stoljetna tradicija njegove proizvodnje, ima svoju zasluženu kulturološku ulogu u tradicijama i običajima Dalmacije, a njegova autentičnost potvrđuje se i primjenom u tradicionalnim gastronomskim receptima kao što je dalmatinska pašticada. Ne smijemo dopustiti da neopravdani prigovori s talijanske strane unište vrijednu hrvatsku tradiciju proizvodnje i uživanja u prošeku' naglasio je Sokol.

Hrvatsko-talijanski spor oko prošeka traje iz vremena pristupanja Europskoj uniji, kad su talijanski proizvođači prosecca prisilili Hrvatsku na odricanje oznake prošek, iako se naziv 'prosecco' odnosi na lagano pjenušavo vino, dok je hrvatski prošek gusto, slatko vino proizvedeno od prezrelih bobica autohtonih dalmatinskih vinskih sorti, objašnjavaju u priopćenju pristiglom iz Ureda hrvatskog eurozastupnika Sokola.

Talijanski prosecco je najčešće i vrlo jeftin, dok je cijena prošeka opravdano visoka zbog složenosti proizvodnje i potrebe za kvalitetnom sirovinom. Prošle godine došlo je do zaokreta te je Europska komisija odlučila odobriti korištenje prošeka.

'Svoj rad u odboru IMCO posvetio sam zaštiti hrvatskih potrošača i hrvatskih proizvođača. Činim sve da zaštitim hrvatske tradicijske proizvode poput pršuta i kulena, koje se želi proglasiti štetnima, da zaštitim hrvatske pčelare od sumnjivog meda izvan Europske unije, i da zaštitim hrvatske vinare od neutemeljenih talijanskih blokada. Osobito neukusnima i neprimjerenima smatram najnovije prijetnje iz Italije o izlasku na barikade zbog pitanja prošeka te se nadam da će Europska komisija ostati pri stavu da je hrvatski prošek dopušten na unutarnjem tržištu', poručio je Sokol.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP) istaknuo je kako je zaštita tradicionalnih proizvoda standardizirani postupak, kakve zemlje članice EU kontinuirano provode, prvo na nacionalnoj razini, a zatim i na razini Unije. Riječ je o strukturiranom dijalogu koji Europska komisija na dnevnoj bazi vodi s brojnim članicama Unije, te nije riječ o nikakvom neuobičajenom procesu, zbog čega doista nema smisla podizati tenzije, kao što sad čini dio talijanskih političara.

'Umjesto toga, naša je prilika da sada argumentima pokažemo kako prošek kao tradicionalni hrvatski proizvod zaslužuje zaštitu na europskoj razini.

Podsjećam kako je Prošek tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji. Nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, pa je jasno kako nikakva sličnost naziva u izgovoru ne može potrošače dovesti u zabunu.', navodi se u priopćenju iz Ureda hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule koji je nedavno s povjernikom Europske komisije za poljopriviredu Januszem Wojciechowskim održao sastanak na kojem je imao priliku predstaviti hrvatske argumente za zaštitu Prošeka.

'Zato me posebno razveselila vijest od prije nekoliko dana, kad je povjerenik Wojciechowski u svojem odgovoru talijanskim kolegama u Europskom parlamentu istaknuo kako će Komisija hrvatski zahtjev za zaštitom prošeka staviti u Službeni bilten Europske unije, čime proces zaštite ulazi u svoju najvažniju fazu. No, posebno je značajno što je povjerenik Wojciechowski istaknuo kako homonimija, odnosno sličnost naziva nije dovoljna za odbijanje prijave za zaštitu tradicionalnog naziva proizvoda, a što je jedan od talijanskih argumenata protiv zaštite prošeka.', navodi Picula podsjećajući zašto je važna zaštita prošeka:

'Zštita tradicionalnih proizvoda proizvođačima omogućava zaštitu intelektualnog vlasništva, kvalitete i reputacije u smislu zaštite od imitacija, okuplja proizvođače i potiče ih na zajednički nastup na tržištu, te potiče ruralni razvoj, s čim i Hrvatska ima dobra iskustva. Uz to, omogućava i postizanje bolje cijene proizvoda.', ističe Picula.